Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznato je i vrlo cijenjeno jabukovo sirće. Prosječno, voda čini 82 posto težine ploda, ugljenih hidrata ima oko 12 posto, masti i bjelančevina zajedno oko jedan posto, a celuloza se nalazi u plodu u količini od oko jedan posto.
Osim osnovnih supstanci, jabuka sadrži i niz drugih sastojaka neophodnih za ljudski organizam: šećer, organske kiseline, u vrlo malim količinama sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline, aromatične tvari i boje. Jabuke su bogate vlaknima i imaju blagotvoran učinak na metabolizam, pogotovo kada ih jedeš sa žitaricama.
Protiv tromosti, nadutosti i pokvarenog želuca – tokom nekoliko sedmica tri puta na dan pojesti po jednu kiselu jabuku srednje veličine 1 do 2 sata prije ili nakon jela.
Protiv proliva – jesti naribane jabuke ili kompot od jabuka. Posebno se preporučuje korištenje kiselih jabuka. Naribane jabuke ne zaslađivati, a prije nego što se pojedu, ostaviti ih malo na vazduhu da potamne.
Za bolju probavu – redovno jesti pečene ili kuhane jabuke ili kompot od jabuka, posebno u zimskom periodu. Preporučljivo je poslije doručka i večere pojesti po dvije svježe jabuke. Terapija traje pet dana. Savjeti su preuzeti iz časopisa Astral.
Dijetna namirnica
S obzirom na to da je kalorijski siromašna (100 g jabuke ima oko 40 kalorija), čini se dobrim izborom i kod redukcijskih dijeta. Takođe, jabuku možete koristiti u terapijske svrhe, što dodatno opravdava njenu konzumaciju. Npr. za regulaciju stolice i stabilizaciju crijevne flore pojedi na tašte jednu do dvije sirove (ili pečene) jabuke; za podsticanje znojenja kod visoke temperature, u prokuhanu kašu od jabuka, dodajte med i limunov sok te pijte vruće.
