“Tokom prvog kvartala došlo je do smanjenja državnog duga u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, oko 233,4 miliona eura, prije svega usljed otplate duga po osnovu euroobveznica emitovanih 2016. godine u iznosu od 227,45 miliona eura”, rekli su iz Ministarstva.
Ukupan državni dug sa depozitima iznosio je 3,57 milijardi eura ili 77 odsto BDP-a.
"Spoljni dug iznosio je 3,64 milijarde eura, odnosno 78,56 odsto BDP-a, dok je unutrašnji bio 454,76 miliona eura, odnosno 9,81 odsto BDP-a. Depoziti su na kraju marta iznosili 527,26 miliona eura, uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost 55,38 miliona eura ili 11,37 odsto BDP-a”, navodi se u izvještaju o državnom dugu objavljenom na sajtu Ministarstva.
Iz Ministarstva su rekli da je u prvom kvartalu povučeno ukupno 23,87 miliona eura, od čega se 11,28 miliona eura, odnosno 13,25 miliona dolara, odnosi na povlačenje kreditnih sredstava za potrebe izgradnje prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo.
"Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, razvoja poljoprivrede, reforme poreske administracije, unapređenja putne infrastrukture, nabavku vojne opreme i slično u toku četvrtog kvartala prošle godine povučeno je oko 12,59 miliona eura", rekli su iz Ministarstva.
Tokom prvog kvartala ove godine nije bilo zaključenja kreditnih aranžmana.
"Tokom prvog kvartala realizovana je otplata državnog duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 286,37 miliona eura, od čega se 37,83 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 248,54 miliona eura", pokazuju podaci Ministarstva.
Iz Ministarstva su dodali da je u istom periodu otplaćena i kamata u iznosu od 24,32 miliona eura, od čega otplata domaće kamate iznosi 1,41 milion eura, a ino kamate 22,91 milion.
"Smanjenje duga po osnovu stare devizne štednje u izvještajnom periodu iznosilo je 160 hiljada eura", zaključili su iz Ministarstva.
Javni dug 4,1 milijardu eura ili 88,37 odsto BDP-a
Ukupan državni dug, bez depozita, na kraju marta iznosio je skoro 4,1 milijardu eura ili 88,37 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Komentari
Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.
Učitavanje komentara...
Povezane vijesti
BiznisBoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja
U IPC Tehnopolis u toku je BoostMeUp Week, intenzivna faza šestog izdanja BoostMeUp programa, koja okuplja 24 odabrana tima sa ciljem da unaprijede, testiraju i validiraju svoje inovativne ideje, saopšteno je iz Tehnopolisa.
BiznisProcjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike
Primjena "Euro modela" imaće značajniji uticaj na poslovanje EPCG Željezare, prvenstveno kroz povećanje izdataka za zarade zaposlenih, što će se odraziti na ukupne troškove poslovanja, kazao je "Danu" generalni direktor tog preduzeća Miloš Nikolić.
BiznisDizel od danas jeftiniji jedan cent
Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
BiznisNeizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.
BiznisAnalitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.
BiznisPrivreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).