Eksperti IJZ smatraju da se, uvažavajući značaj škola i predškolskih ustanova po rast, razvoj i zdravlje djece, o njihovom otvaranju mora na vrijeme razmišljati jer bi sve drugo bilo neozbiljno i neodgovorno.
“Pitanja kada će se i kako će se vaspitno-obrazovne ustanove otvoriti, predstavljaju svakako jedan od najizazovnijih elemenata postupanja u postojećoj pandemiji novog korona virusa. Isto tako, ne postoji jednostavno rješenje, odgovor, niti model koji bi bio idealan za sve države i sve škole. Drugim riječima, ne postoji univerzalno primjenljiva strategija”, kazali su iz Instituta.
Preporuke epidemiologa će u svakom slučaju uvažavati sve pomenute elemente, a u prvom redu uzrast djece, značaj škole po njih, mogućnost alternativnih pristupa nastavi, kao i mogućnost pridržavanja mjera i preporuka.
“Plan edukacije mora biti fleksibilan i adaptivan kako bi odgovarao izazovima dinamične epidemiološke situacije na terenu. S obzirom na to da svaka od škola ima svoje specifičnosti vezane kako za veličinu zgrade i organizaciju prostora, tako i za organizaciju i način rada, to su takođe elementi koji će se uzimati u obzir prilikom izrade konačnih smjernica i preporuka”, odgovorili su oni.
Kao ključni element, izdvojili su saradnju nastavnika i roditelja, jer se jedino zajedničkim radom mogu stvoriti optimalni i bezbjedni uslovi za rad i boravak djece u školama.
Iako vrtići sa redovnim radom počinju za dvije sedmice, iz Instituta smatraju da je još rano govoriti o konkretnim preporukama.
“Ono na čemu će insistirati je saradnja sa roditeljima, te adekvatna trijaža djece prije dolaska u kolektiv, odnosno mjerenje i praćenje tjelesne temperature i aktivno traganje za drugim simptomima bolesti kako bi se smanjio rizik da inificirano dijete dođe u kolektiv. Drugi dio preporuka će se odnositi na same vaspitače i njihovo ponašanje, kako u vrtićima, tako i izvan njih. Određeni elementi će biti specifični za zasebne ustanove, što opet zavisi od veličine grupa, dostupnog kadra i individualnih karakteristikakako djece, tako i ustanove”, kazali su iz Instituta.
Djeca sa hroničnim bolestima, bez obzira na uzrast, su kandidati i čvrsto im se preporučuje da budu vakcinisani protiv sezonskog gripa. Isto važi i za djecu slabijeg imuniteta i onu sa određenim urođenim bolestima i stanjimakoja ih dovode u povećan rizik od komplikacija gripa, preporučuju epidemiolozi i ljekari.
“Kako bi se osnažio i održao imunitet djeteta, stručnjaci iz Instituta savjetuju da se vodi računa o zdravoj i uravnoteženoj ishrani. Ona tokom panđemije u biti ne treba da se značajnije razlikuje od svakodnevne zdrave i izbalansirane ishrane, a dobra ishrana je presudna za zdravlje i imunološki sistem. Ograničeni pristup svježoj hrani tokom panđemije a naročito tokom samoizolacije može da ugrozi poštovanje principa zdrave i raznovrsne ishrane i može dovesti do povećane potrošnje visoko prerađene hrane koja ima veliku količinu masti, šećera i soli i to roditelji ne smiju zaboraviti”, savjetuju iz Instituta.
Roditelji treba da vode računa o adekvatnoj zastupljenosti svih grupa namirnica, a ne smije se zanemariti ni značaj fizičke aktivnosti, kao ni sna koji su takođe presudni za adekvatno funkcionisanje imunog sistema.
Osim udžbenika, pribora, novih patika, roditelji će od septembra na listu obavezne opreme morati da dodaju još poneku stavku.
“Roditelji bi na vrijeme trebalo da počnu da uče djecu o adekvatnim načinima ponašanja vezanim kako za higijenu, tako i upotrebu maski i držanje distance. Sve je ovo vrlo nezahvalno adekvatno implementirati kod male djece, ali se adekvatno obrazovanje djece o preventivnim mjerama kako u kući, tako i u školi ne smije zanemariti”, kazali su iz Instituta.
