CBCG, kao centralna monetama istitucija, predložila je još sredinom marta prošle godine izmjenu legislative kojom je definisano da ta stopa iznosi sedam odsto. Ova zatezna kamata važila je protekle dvije i po godine i bila je najniža od 1. januara 2010. godine kada je počela primjena Zakona o visini stope zatezne kamate.
“Predloženo je da stopa zakonske zatezne kamate, koju plaća dužnik koji zakasni sa plaćanjem u slučaju kada ona nije uređena ugovorom, bude u visini osnovne stope zatezne kamate koju utvrđuje Evropska centralna banka (ECB) za glavne operacije refinansiranja, uvećane za osam odsto. Važećim zakonom uvećanje je sedam odsto. Ova stopa Evropske centralne banke je nula odsto”, naveli su iz Savjeta CBCG nakon što je 13. marta usvojen nacrt izmjena Zakona o visini stope zatezne kamate.
Stopa zatezne kamate od osam odsto bila je u prva tri perioda primjene zakona. Kako su istakli iz CBCG, izmjena regulative posljedica je usaglašavanja sa Direktivom Evropske unije o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama.
Zakonom je od ranije definisano da se stopa zatezne kamate utvrđuje na šest mjeseci, a obračunava godišnje u visini osnovne stope zatezne kamate, koju utvrđuje ECB za glavne operacije refinansiranja, uvećane za sedam procentnih poena. ECB potvrdila je da njena kamatna stopa za refinansiranje ostaje nula, a na štednju -0,4 odsto i najavila da će takav trend sigurno ostati do ljeta.
Izvor: Dnevne novine
