“Generalno, mi imamo smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, gdje najbolji klijenti imaju uslove koji su približni uslovima u razvijenim zemljama. Kretanje kamatnih stopa u najvećem dijelu će zavisiti od politike Evropske centralne banke i rizika, gdje na sistemskom nivou imamo pozitivne ocjene od kreditne rejting agencije Moody’s koja je u novom izvještaju potvrdila ocjenu rejtinga B1 za Crnu Goru, uz značajnu izmjenu outlooka sa pozicije “stabilan” u “pozitivan”, kazao je Pejaković.
Prema njegovoj ocjeni Evropa je generalno preplavljena visokom likvidnošcu, što se odražava na kamatnu stopu na depozite i u Crnoj Gori.
“Razlog, najveće banke u Crnoj Gori imaju banke majke u EU i jeftinije izvore sredstava. Nešto veću kamatu na depozite daju domaće banke jer se više oslanjaju na depozite domaćeg stanovništva i privrede. Kod nas, ipak, nema negativne kamatne stope gdje depozitar plaća banci što mu drži sredstva na svom računu, a taj trend je vrlo prisutan u razvijenim zemljama Evrope. Danas je libor za euro i CHF negativan, u rasponu od depozita mjesečnog do jednogodišnjeg i u slučaju eura ide od jednomjesečnog -0.43714 do godišnjeg -0.20914, dok u CHF od – 0.79880 do godišnjeg-0.53220, a to su osnovni parametri”, pojasnio je on
Iz Centralne banke Crne Gore navode da su dvije banke i dalje pod mjerama CBCG. Ne saopšta saopštavaju imena, ali se u javnosti govori da su u problemima i dalje Atlas i Invest banka Montenegro IBM.
“Banka pod mjerama ne znači da će ići u stečaj. Kod banaka je najvažnija likvidnost i ukoliko ista nije ugrožena, odnosno da banka na vrijeme ispunjava sve svoje obaveze ne predstavlja problem. Naravno, ukoliko se identifikuju određene slabosti, sistem reaguje, prvo Centralna banka sa svojim pojačanim prisustvom supervizije, zaključcima i mjerama, ali imate i Fond za osiguranje depozita gdje sve banke iz sistema izdvajaju sredstva za neželjene slučajeve, što je zakonom o Fondu za osiguranje depozita definisano, a krajem 2019. godine očekujemo propis koji će definisati osnivanje fonda za sanaciju banaka, koji ce takođe biti punjen od sredstava banaka kao još jedan, dodatni nivo sigurnosti za korisnike bankarskih usluga. Pored pomenutih aktivnosti, može se tražiti strateški partner, jer banka ima pored npr. identifikovanih NPL-ova i značajne naplative plasmane, kapital i imovinu koju je, nažalost, morala da stekne usljed nemogućnosti redovne naplate plasmana. Sljedeća aktivnost ili paralelno rješenje može da bude u odabiru kvalitetnog, strateškog partnera ili kupca za banku i sl. Postoji varijetet aktivnosti prije radikalnih zahvata. Svakako sistem, koliko sam upoznat, nije ugrožen”, tvrdi Pejaković.
I dalje se govori o spajanju OTP, odnosno CKB sa Sosijete bankom, da ruski investitor kupuje Hipotekarnu banku… Na pitanje da li očekuje pregrupisavanja unutar sistema Pejaković je odgovorio da su pomenuti scenariji sastavni dio tržišnog poslovanja.
“Konkretno, ukoliko se dobije saglasnost Centralne banke, a imate dovoljno sredstava da uložite, sa strategijom daljeg rasta i slično u skladu sa zakonima sve je prihvatljivo. Ukrupnjavanje, merdžovanje je sveprisutno kako u bankarstvu tako i u drugim privrednim poslovanjima, kao npr. kod trgovinskih lanaca. Ništa što nije već viđeno. Isto tako sam upoznat da postoji interesovanje za osnivanje novih banaka ili će potencijalni investitori pokušati da kupe već neku postojeću banku itd. Sve su to spekulacije dok se određeni dogovor i ne sprovede u djelo, o čemu ćemo svi biti obaviješteni. Nove banke ne moraju biti okrenute poslovanjem samo na domaće tržište, kao što prilagođavaju strategiju i postojeće banke, tako da se ne slažem sa ocjenama da je previše banaka za državu veličine Crne Gore”, rekao je on između ostalog.
Izvor: Pobjeda
