„Razlog za to je što već uz halu postoji dio potrebne infrastrukture kao što su energanti, kranovi ili kranske staze na kojima se mogu postaviti novi kranovi, šinski pristup putem kojeg će se lako i na jeftiniji način moći transportovati prikupljene i razdvojene količine otpada“, istakao je Karadžić za portal Onogošt.
Podsjeća da su minulih godina predlagali da se jedna od napuštenih hala Željezare iskoristi u svrhu formiranja budućeg reciklažnog centra.
Karadžić poziva lokalnu upravu da što prije krene u realizaciju ove ideje, jer, poručuje, više nema vremena za čekanje po pitanju tretiranja otpada u Nikšiću.
„Kako je crna metalurgija u opštem smislu u krizi, ovakav način upošljavanja napuštenih hala može dati pozitivan rezultat u ekonomskom smislu. Dobijena sirovina će se uglavnom transportovati prema Luci Bar, jer Crna Gora nema fabrike za reciklažu otpada, pa je i tom smislu pogodno pokrenuti novu djelatnost u fabričkom krugu Željezare. Konkretno, kada smo ranije predlagali napuštene hale Željezare mislili smo na hale bivše Hladne valjaonice koje zjape prazne preko 10 godina“, kazao je Karadžić.
Najava da bi reciklažni centar mogao biti u krugu Željezare, građani su, sudeći po komentarima na Fejsbuk stranici portala Onogošt, dočekali sa negodovanjem. Zabrinuti su kakve posljedice reciklažni centar može imati po zdravlje stanovnika koji žive u blizini.
Karadžić poručuje da razloga za brigu nema.
Ukoliko dođe do prenamjene jedne od hala Željezare u reciklažni centar, prema njegovim riječima, građani koji žive u blizini ne treba da brinu zbog zagađenja.
„Dopremanje komunalnog otpada i njegovo razvrstavanje na više frakcija će u svakom slučaju imati manje negativnih uticaja od rada čeličane i emisija koje nastaju tokom procesa proizvodnje čelika. Sa druge strane, možemo poređenje da damo i sa Mislovim dolom. Jedan požar na deponiji koji je izbijao u proteklom periodu, sa strujom vjetra koja je išla na gradsko jezgro, je mnogo opasniji nego rad reciklažnog centra. Naravno, ovu izjavu temeljim na realnim osnovama koje predviđaju primjenu savremenih standarda u razdvajanju otpada i ukoliko bude takav reciklažni centar to je jedan veliki iskorak svih nas ka savremenom i odgovornom tretiranju otpada“, istakao je predsjednik Društva mladih ekologa Nikšić.
Izgradnjom reciklažnog centra očekuje se da se riješi gorući ekološki problem Nikšića, a to je deponija Mislov do koja svoj privremeni status ima već dvije decenije.
Budući reciklažni centar bi, prema ranijim najavama, riješio problem otpada u još sedam crnogorskih opština - Šavnik, Plužine, Žabljak, Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva.
