Kako je kazao novinar, pisac, satiričar i TV kritičar Mihailo Radojičić gostujući u jutarnjem programu TVCG, inicijativa za to postoji uveliko, a na skulpturi Čupiću još od prošle godine radi poznati vajar Zlatko Glamočak u ateljeu u Parizu.
Kako je ovom prilikom istakao Radojičić, u crnogorskoj istoriji posle Njegoša ne postoji ni jedan lik koji je tako manifestativan i reprezentativan kao Ljubo Čupić, te da je postavljanje spomenika planirano u Njegoševoj ulici.
„Spomenik će biti završen do 13. jula koji je i datum Berlinskog kongresa i datum crnogorske državnosti, jedan od najvećih istorijskih dana u Crnoj Gori. Spomenik se lije u bronzi, a gdje će biti postavljen i kako će se opština ponijeti prema tim idejama, to je pitanje opštine i ne možemo se miješati ali idejno rešenje je „Heroj na korzou““, objasnio je Radojičić.
Kako smo saznali, nadležna opštinska komisija još nije dobila zvanično inicijativu za podizanje spomenika Ljubu Čupiću.
Čedomir Ljubo Čupić bio je student prava, politički komesar čete u Nikšićkom NOP odredu i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je postala simbol otpora i obišla je svijet.
Rođen je 1913. godine, kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić, rođene Burić, iz Zagrede, koja je dugo živjela u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Tridesetih godina 20. vijeka, vraća se u Nikšić, gdje završava gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao levičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član KPJ.
Poslije Aprilskog rata došao je u Nikšić i kao član KPJ učestvovao u pripremi ustanka. Početkom jula 1941. godine, izbjegao je iz okupiranog Nikšića, a po izlasku iz grada pristupio je partizanskoj četi "Đuro Đaković", koja je formirana od provjerenih komunista i skojevaca koji su napustili okupirani Nikšić.
Na dužnosti komesara samostalne čete Nikšićkog partizanskog odreda zarobljen je aprila 1942. godine, u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića. U zatvoru, gdje je bio mučen, pokazao je junačko držanje i prkos. Sud mu je javno sudio u Nikšiću. Svojim prkosnim držanjem i britkom riječju otvoreno je izvrgao ruglu vijećnike tog suda i četničku izdaju, pa su organizatori procesa na brzinu donijeli odluku o smrtnim presudama grupi komunista među kojima je bio i Čupić.
Tako je 9. maja 1942. godine izveden na strijelište ispod Petrove Glavice kod Nikšića. I na strijelištu je nastavio da bodri drugove, čime je podizao duh otpora kod stanovništva, prisiljenog da prisustvuje javnom strijeljanju komunista. Klicao je: "Živjela slavna komunistička partija!" i kad su ga prvi rafali pogodili, stajao je uspravno i gordo dovikujući da će doći dani slobode.
Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 10. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
