On je tom prilikom objasnio da ova linija podrške determiniše jačanje kapaciteta koje ne sadrže postojeće linije podrške Ministarstva kulture, ali i da je cilj ojačati sektor kreativnih industrija.
„Kreativne industrije su danas teme akademskih, naučnih istraživanja, ali još važnije - one su realnost, one su praksa. Kroz ovu priču danas treba da vidimo kako da taj sektor podržimo i ova konkretna linija jeste jedan od prvih koraka, koji se onda nastavlja na širenje kapaciteta. Ministarstvo kulture će i dalje, naravno, podržavati kreativne industrije u onom obimu koji jeste definisan našim konceptima“, kazao je Ljumović.
On je, objašnjavajući značaj privatnog sektora, navao da je on danas jedan od najbrže rastućih u svijetu i da stvara neke nove prostore, koji ulaze u nove mape.
„Kreativna industija i preduzetništvo u oblasti kulture i umjetnosti počiva na individualnoj kreativnosti, na vještinama i talentima koji imaju potencijal za profit i kreiranje radnih mjesta i ključno, zbog čega ih onda razlikujemo od bilo koje druge priče, jeste da oni počivaju na intelektualnom vlasništvu“, dodao je ministar.
Direktor IRF-a, Zoran Vukčević, podsjetio je na rezultate poslovanja, ali i na ciljeve i zadatke koji su planirani u budućem periodu. Kako je naveo, primarni cilj IRF-a jeste otvaranje radnih mjesta i podrška povećanju životnog standarda građana, ali i da je ove godine proširen opseg djelovanja jer vjeruju da u oblasti kulture i umjetnosti postoje preduzetnički potencijali.
„Investiciono-razvojni fond je dobronamjeran prema svakome ko želi da iskreno realizuje ideju. Čovjek kad krene sa idejom mora da vjeruje u to što radi, jer ako vjeruje onda je uspjeh zagarantovan. Imamo uspješne primjere preduzetnika u Crnoj Gori koji su za ponos, ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Ovdje zaista postoje ljudi koji imaju potencijala, ali ih treba dodatno ohrabriti, dodatno ih treba edukovati i stimulisati. Upravo ova inicijativa IRF-a i Ministarstva je na tom polju značajna, jer želimo da podstaknemo što veći broj ljudi da se bave preduzetništvom i uzmu stvar u svoje ruke“, istakao je Vukčević.
On je dodao da je IRF obezbijedio za preduzetnički orijentisana lica u kulturi i umjetnosti zaista povoljna kreditna sredstva da svoje znanje i iskustvo pretoče u biznis i na taj način obezbijede za sebe i druge egzistenciju, a posebna pažnja će se usmjeriti na razvoj umjetničkih zanata kao što su dizajn, fotografija, umjetnički zahvati...
Namjena kredita je ulaganje u osnovna sredstva – materijalna imovina, nematerijalna sredstva i obrtna sredstva. IRF može finansirati do 75 odsto vrijednosti ukupne investicije. Krajnji korisnici kredita mogu biti privredna društva i preduzetnici koji od Poreske uprave obezbijede potvrdu da uredno izmiruju svoje poreske obaveze.
Maksimalan iznos kredita za privredna društva je do 100.000 eura, a za preduzetnike do 30.000. Kamatna stopa koja važi za ove kredite je tri odsto, rok otplate do 12 godina, uključujuči i grejs period do četiri godine.
Za subjekte koji realizuju svoje projekte u opštinama sjevernog regiona i koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, kamatna stopa iznosi 2,5 odsto.
Kada se radi o kreditnim uslovima za preduzeća koja obezbijede jemstvo drugog privrednog subjekta ili čiji kredit prelazi 100.000 eura, kamatna stopa je 4,5 odsto, dok je rok otplate i grejs period kao u prethodnom slučaju.
