To ce se desiti ukoliko budu usvojene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, dodala je ona za Dan.
Kurpejovićeva ističe da je u toku izrada pravilnika za upis studenta na svim državnim fakultetima, a najavljuje i razgovore sa prestavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), nakon što su se usprotivili izmjenama zakona u dijelu izjednačavanja diploma, upisne politike i favorizivanje privatnih fakulteta.
“Predloženim izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju novom diplomom master studija biće izjednačene određene diplome koje su stečene prema nastavnom planu i programu po zakonima iz 2003. ili 2010. To znači da se diploma stečena na studijskom programu u trajanju od četiri godine ili po modelu 3+1 (osnovne i specijalističke) izjednačava sa diplomom master studija koje su propisane predloženim zakonom, ali samo u pogledu prava na nastavak studija i zapošljavanje. Riječ je o izjednačavanju u pogledu prava na nastavak studija i prava na zaposlenje i nikako ne podrazumijeva magistarsko zvanje niti izdavanje novih diploma za ‘stare’ studente”, ističe Kurpejovićeva.
Ona navodi da koncept izjednačavanja diploma podrazumijeva određena premošćavanja, kojih mora biti za bilo koju varijantu da se odluče.
“Bili smo skloni da se opredijelimo za rješenje koje daje pravo više, a ne pravo manje za studente sa specijalističkim diplomama. UCG će nakon ove reforme biti u mnogo boljem, a ne lošijem položaju u odnosu na privatne univerzitete, jer osnovne studije na državnom univerizitetu postaju besplatne, pa samim tim on postaje značajno konkurentniji u odnosu na privatne. Upis na magistarske studije će se vršiti na osnovu kriterijuma propisanih od strane same ustanove, a ministarstvo ih izmjenama zakona u tome neće ograničavati, niti će im oduzeti to pravo”, navodi Kurpejovićeva.
Ona navodi da je SPUCG omogućeno da učestvuje u formiranju nacrta zakona o visokom obrazovanju.
“Na radnoj grupi je dogovoreno da pravni tim pripremi tekst sa izmjenama, nakon čega su svi članovi imali priliku da u određenom roku dostave komentare. Predstavnici u radnoj grupi su dostavili komentare, baš kao i Studentski parlament. Sada je u toku javna rasprava, kada su svi opet u prilici da daju svoj doprinos, kroz primjedbe i sugestije, kako bi došli do najboljeg rješenja. Ministarstvo prosvjete sa studentima ima veoma sacržajnu i kvagštetnu saradnju, zbog čega sam uvjerena da ćemo dogovorom prepoznati najbolja rješenja koja će unaprijediti kako njihov položaj, tako i kvalitet visokog obrazovanja u cjelini, što nam je zajednički cilj”, kaže Kurpejovićeva.
Ona navodi da se upisna politika može velikim dijelom unapređivati sa nivoa samih ustanova, i ne čekajući zakonske izmjene inicirane od strane ministarstva.
“Jedan od prioritetnih ciljeva ministarstva je poboljšanje upisne politike, posebno u dijelu usklađivanja sa potrebama tržišta rada. Za realizaciju navedenog neophodna je saradnja ustanova, poslodavaca i obrazovnih institucija. Broj ispitnih rokova u svim zemljama reguliše ustanova. No, upravo na zahtjev studenata mi smo ipak zakonom propisali broj rokova, i spremni smo da u saradnji sa njima definišemo rješenja koja će biti u skladu sa najboljom praksom i interesom studenta, oko čega smo već započeli razgovore”, kaže Kurpejovićeva.
Uskoro i Agencija za kontrolu kvaliteta sa strane
Kuprejovićeva najavljuje da će Ministarstvo prosvjete nastaviti kontrolu diploma iz inostranstva.
“Treba da znamo da je priznavanje inostranih diploma predmet posebnog zakona, u skladu sa Lisabonskom konvencijom. No, nezavisno od toga, ovo pitanje je predmet našeg posebnog interesovanja kojim, izmeću ostalog, treba da se bavi i agencija za kvalitet visokog obrazovanja, čije osnivanje je takoće predvićeno zakonom”, kaže Kuprejovićeva.
Uvodi se obavezna praksa na fakultetima
Direktorica Dcrektorata za visoko obrazovanje ističe da će biti organizovani okrugli stolovi u CANU i Privrednoj komori u vezi sa izmjenama zakona o visokom obrazovanju.
“Reformom visokog obrazovanja radikalno se mijenja model studiranja, hibridni model finansiranja se mijenja čistijim tzv. ugovornim modelom, zahvaljujući kojem će se povećati izdvajanja, ali i odgovornost UCG. Po prvi put se uvodi obavezna praktična nastava na fakultetima od minimum 25 odsto. Osnovne i master studije postaju besplatne. Sve to predvićaju upravo izmjene zakona koje su trenutno na javnoj raspravi, na osnovu čega možemo zaključiti da su reforme i suštinske i sveobuhvatne”, poručila je Kurpejovićeva.
Izvor: CdM
