Prvobitna zakonska obaveza podrazumijevala je da će slabovide osobe u trgovinskim radnjama moći da kupe samo dva proizvoda koja imaju oznaku na Brajevom pismu, odnosno tečni šampon i deterdžent za pranje veša i suđa zapremine veće od pola litra. Međutim, ta norma je, prema ocjenama Zaštitnika za ljudska prava, diskriminisala osobe sa oštećenim vidom, a ni trgovci je nijesu poštovali. Zato je Ministarstvo ekonomije izradilo novi Pravilnik i usvojilo sve zahtjeve Saveza slijepih i preporuke Zaštitnika, a to znači da proizvodi za ličnu i higijenu prostora bez obzira na veličinu i pakovanje moraju imati i deklaracije na Brajevom pismu.
U Savezu nijesu zadovoljni primjenom Pravilnika jer se veoma mali broj proizvoda za koje postoji obaveza obilježava. To, kako je za CdM kazao Macanović, potvrđuju i nalazi njihovih volontera koji prate primjenu Pravilnika, ali i obavještenja nadležne inspekcije koja na inicijativu Saveza kontroliše primjenu Pravilnika.
“Trgovci su obilježavali artikle koji spadaju u grupu sredstava za ličnu higijenu kao što je Pravilnikom i propisano, ali nažalost nijesu obilježavali sve proizvode koje distribuiraju već selektivno samo neke od njih. Takođe, ima i onih trgovaca koji nijesu nikada obilježili nijedan proizvod koji uvoze i distribuiraju iako ta obaveza postoji još od 2014. godine”, kazao je Macanović.
Nadležna inspekcija je u prethodnih sedam mjeseci izrekla više prekršajnih naloga trgovcima koji krše pomenuti Pravilnik i naložila im da povuku neobilježenu robu iz prometa dok je ne obilježe.
“Međutim, trgovci se uglavnom ne obaziru na naloge inspekcije i ne povlače robu iz prometa, a mi nemamo informaciju da li plaćaju i prekršajne kazne ili kroz drugostepeni postupak uspijevaju da se oslobode obaveze plaćanja kazni”, tvrdi Macanović.
Savez slijepih je prije pet mjeseci uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama Ministarstvu ekonomije u kome su tražili podatke o broju primjenih žalbi trgovaca na izrečene kazne od strane inspekcije, te da li su eventualne žalbe prihvaćene ili odbijene.
“Nažalost, Ministarstvo nam nije odgovorilo na zahtjev iako je imalo zakonsku obavezu da nam odgovori”, navodi Macanović.
Odmah po donošenju prve zakonske obaveze još 2013. godine trgovci su se usprotivili deklarisanju proizvoda na Brajevom pismu. Jedan od argumenata im je bio da će proizvodi zbog štampanja ovih deklaracija poskupiti.
“U analizi koju vam šaljemo možete vidjeti precizno koliki su bili troškovi trgovaca za prethodnih sedam mjeseci i to koliki su imali ukupan trošak za sve proizvode, koliko su imali trošak po pojedinacnom proizvodu i koliko su prosječno mjesečno trošili po pojedinačnom proizvodu. Uz ovo želim da napomenem da su trgovci samom tom izjavom izvršili akt diskriminacije prema osobama sa invaliditetom jer Zakon o zabrani diskriminacija lica sa invaliditetom propisuje da se pod diskriminacijom smatra povećanje cijene proizvoda ili usluga zbog prilagođavanja istih licima sa invaliditetom, a u definiciji diskriminacije se kaže da se i najava diskriminacije smatra izvršenim aktom diskriminacije. Dakle, sama najava povećanja cijene proizvoda zbog obilježavanja na Brajevom pismu predstavlja diskriminaciju osoba sa oštećenim vidom”, ukazuje Macanović.
A trgovci su, prema podacima koje je Savez slijepih dostavio CdM-u, u prethodnih sedam mjeseci naručili 822.860 naljepnica.
Od toga su trgovci za neljepnice potrošili 20.924 eura.
Privrednici su se žalili i da Crna Gora nema tehničke uslove za štampu deklaracija na Brajevom pismu.
“Notorna je činjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za ličnu higijenu i higijenu prostora pakuju u ambalažu koja je ukrašena raznoraznim rezbarijama, pa je tehnički izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambalaži izrezbari i 15-20 tačkica koje nekim potrošačima omogućavaju bezbjedno i ravnopravno korišćenje proizvoda. Kako trgovci apsolutno ne žele da razgovaraju o tehničkim rješenjima, mi smo im ponudili prelazno rješenje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima je oštampan naziv proizvoda, vodeći računa o tome da im se ne naruši izgled ambalaže, te da ona bude praktično nevidljiva onim potrošačima kojima nije potrebna”, navodi Macanović.
Dodaje da deklaracija na Brajevom pismu Savez slijepih štampa i za potrebe saveza država iz okruženja.
“Podatak o do sad oštampanim naljepnicama govori odnosno demantuje izjavu da “u Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za štampanje informacija na Brajevom pismu”. Istine radi napominjemo da su kapaciteti toliki da pružamo usluge štampanja i proizvođačima iz inostranstva i da je od oko 3.655.000 naljepnica koje su od početka primjene Zakona odštampano njih oko 1.170.000 izvezeno u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju”, ističe Macanović.
Usluge štampanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu obavlja se u Brajevim štamparijama Saveza slijepih Crne Gore, a preko firme Tiflomont koju je osnovala njihova lokalna organizacija iz Nikšića.
Izvor: CdM
