„Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva nasilja nad novinarima podnijela je Vladi prvi izvjestaj o radu za period od juna do oktobra 2021.godine. Komisija je obradila devet predmeta napada na novinare na štetu sedam novinara od kojih pet napada iz 2021.godine, a četiri iz ranijeg perioda", kazao je Miljanić, koji je i zamjenik predsjednika te komisije.
Kako je naglasio, karakteristika je da su svi napadi iz ove godine procesuirani od strane nadležnih organa i dobili su pravni epilog.
„Napadači u slučaju Milke Tadić i Esada Kočana osuđeni su i nalaze se na izdržavanju kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija", ukazuje naš sagovornik.
Miljanić navodi da su ostali slučajevi iz ove godine pred nadležnim sudovima.
„Ne bi se moglo reći da je postojala slična efikasnost nadležnih organa u prethodnom periodu kada nijedan slucaj napada na novinare nije dobio pravni epilog. Ubijeđen sam da ćemo naredni 2.novembar dočekati sa pravnim epilogom nekih od napada iz prethodnog perioda, sa teškim posledicama. Očekujem aktuelizaciju nekih slučajeva napada na novinare i procesuiranje počinioca u relativno kratkom vremenskom periodu", istakao je Miljanić.
U Crnoj Gori, u posljednjih 20 godina desilo se preko 70 napada na novinare i imovinu medija. Najteži slučaj je ubistvo urednika ,,Dana" Duška Jovanovića 2004.godine, koje još nije riješeno.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović kaže za Portal RTCG da Crna Gora već duži period ne ostvaruje napredak u oblasti slobode medija, što potvrđuju i brojni izvještaji sa međunarodnih adresa, kao što su izvještaji Evropske komisije tokom niza prethodnih godina.
„Na Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare ukazujemo na prilično nepovoljnu atmosferu u kojoj naši novinari rade, a koja podrazumijeva veliki broj napada na novinare, prijetnji, pritiske na njihov rad od strane različitih centara moći, ali i neriješenih ubistava. Ukoliko tome pridodamo i tešku ekonomsku situaciju za rad medija, te neprihvatljivo loš položaj novinara, manjak samoregulacije, onda je ovo jasan signal nadležnim institucijama da je neophodan ozbiljan i predan rad u cilju utvrđivanja svih činjenica, ali i rasvjetljivanja slučajeva napada i ubistava novinara", poručio je Radović.
Dodatno, kako je istakao, zbog neriješenih slučajeva, danas treba da odgavarju i oni iz redova policije i tužilaštva koji su doprinijeli tome da napadi ne budu do kraja istraženi, a odgovorni procesuirani.
„U konačnom pozivamo i medije, novinare, te civilni sektor da svojim radom doprinesu da novinari ne budu laka meta napada i da uz potpunu slobodu rade u interesu građana, a ne pojedinih vlasničkih i drugih struktura", ukazao je Radović.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) Rezolucijom A/RES/68/163 proglasila je 2. novembar „Međunarodnim danom za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara“. Rezolucija je pozvala države članice da sprovedu definitivne mjere protiv postojećeg ambijenta nekažnjivosti. Datum je izabran u znak sjećanja na atentat na dva francuska novinara u Maliju 2. novembra 2013.godine.
Izvor: rtcg.me
