Iako je predlog zakona u februaru upućen u skupštinsku proceduru, još nije usvojen. Iz Ministarstva javne uprave su nam kazali da su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti, te da se trebamo obratiti Skupštini. Iz te institucije su nam nezvanično kazali da bi se zakon mogao naći na dnevnom redu tokom jeseni.
Od kada je usvojen na sjednici Vlade 23. januara, predat u skupštinsku proceduru 21. februara, zakon o slobodnom pristupu informacijama prošao je sve etape. Rasprava u Skupštini počela je 16. aprila, na sjednici Zakonodavnog odbora, a uslijedila su još dva. Amandmani su prošli istim putem. Finalna rasprava bila je 24. jula na plenumu kada je predlog zakona predstavio ministar javne uprave Maraš Dukaj. Međutim, poslanici se do danas nijesu izjasnili o tom aktu. Iz ministarstva javne uprave nam je rečeno da je loptica u dvorištu Skupštine.
"Kako je Ministarstvo javne uprave u cjelosti obavilo sve postupke i obaveze koji se odnose na našu nadležnost, stava smo da pomenuto pitanje koje smo dobili od Vaše redakcije, treba uputiti Skupštini Crne Gore, poslaničkim klubovima, dakle onim strukturama koje usaglašavaju dnevni red skupštinskih zasijedanja", saopšteno je iz MJU.
S druge strane, iz Skupštine, zvaničan stav od više partija nijesmo mogli da dobijemo o tome zbog čega zakon nije usvojen i imaju li nekih zamjerki na tekst predloga. Nezvanično - zakon bi se mogao naći ponovo u proceduri tokom nekog od jesenjih zasijedanja do kraja godine. Ipak, priča o ovom zakonu traje već pet godina.
"Mans, zajedno sa drugim nevladinim oganizacijama, još od decembra 2020. godine radi na tim izmjenama, da je nekoliko puta taj predlog zakona postao, prošao i sjednice Vlade i dolazi u Skupštinu, onda je sa svakom novom vladom koju smo mijenjali, on vraćen nazad na doradu", kaže Dejan Milovac iz MANS-a.
A zakon o slobodnom pristupu informacijama moćna je alatka za civilni sektor i novinare, što se pokazalo u prethodnom periodu. Novi predlog, kaže Milovac, poboljšaće transparentnost.
"Svjedoci smo da se institucije često žale da su zatrpane zahtjevima s lobovima pristupnim informacijama i naša intencija jeste bila zapravo smanjiti taj pritisak tako što bi institucije bez traženja od strane građana ili medija informacije u čijem su posjedu, ali proaktivno. Druga stvar jeste, što je bio veliki problem u prethodnih 20 godina, čak i u ovom periodu, znači nakon DPS-a, jeste da su državni organi jako često poslovnu tajnu uzimali kao izgovor za sakrivanje informacija. Novi zakon to prilično limitira i mnogo je bolje uređen nego u prethodnom periodu", kaže Milovac,
Osim toga, podaci o imovini funkcionera bili bi dostupniji. Takve promjene, koje donosi novi zakon, pitanje su političke volje.
"To je nešto što imanentno svakoj vlasti. Vidjećemo da li će se sve ono što je građanima obećavano i od ove vlade i od svih, tako da kažem, ne DPS vlada, to je puna transparentnost i puna otvorenost prema onome što je javni interes i informacija od javnog značaja, zapravo zaista i pretočiti u izglasavanje ovog zakona i vjerujem da osim tih tehničkih stvari kada je u pitanju zasjedanja Skupštine ne postoji mnogo veće otpor na tom zakonu, ali evo, vreme će to potvrditi ili demantovati", kaže Milovac.
Podsjetimo, 2005. usvojen je prvi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a njegova posljednja izmjena 2017. Da li će Crna Gora sljedeći Dan slobodnog pristupa informacijama dočekati s novim zakonom, zavisi od volje političara.
