Kada je riječ o hemijskoj zaštiti, kako navodi, važno je pratiti fenofazu u kojoj se voćka nalazi i u zavisnosti od toga primijeniti odgovarajuća sredstva. Takođe je potrebno znati šta suzbijamo, odnosno, protiv kojih štetnih organizama preduzimamo mjere.
„Koštičave voćne vrste (višnja, trešnja, breskva, kajsija, šljiva) najranije kreću sa vegetacijom. Većina njih upravo cvjeta. Važno je znati da u cvjetanju ne treba prskati! Ovo prije svega zbog opasnosti da dođe do trovanja pčela, što se često dešava u praksi. Takođe je važno imati na umu da su pčele najvažniji oprašivači voćaka i da upravo od njihove aktivnosti zavisi uspjeh u oprašivanju“, objašnjava ona.
Izuzetno, u cvjetanju se može, kako ističe, u nekim situacijama, preporučiti hemijski tretman fungicidima, a to je slučaj kada se javlja problem sa pojavom monilije (sušenje cvjetova i grančica uzrokovano gljivom iz roda Monillia sp.), što se kod nas dešava uglavnom na višnji i trešnji.
„Takođe, izuzetno, kod šljive, ukoliko imamo problem sa šljivinom osom, može se preporučiti prskanje insekticidima pri kraju cvjetanja, kada je 80 odsto cvjetnih kapica otpalo, u jutarnjim ili večernjim časovima kada pčele ne lete. U tom slučaju, u obzir dolaze insekticidi iz grupe piretroida kao to su Fastac, Decis, Karate i sl. koji su najpovoljniji sa toksikološkog aspekta“, dodaje.
U svim ostalim slučajevima prskanje u cvjetanju, naglašava, treba izbegavati.
„Kod koštičavih vrsta, nakon završenog cvjetanja, a sa početkom listanja, preporučuje se primjena jedne od kombinacija preparata Mankogal+Fastac; Dithane+Decis; Antracol+Mospilan i sl., koje su usmjerene na zaštitu lisne mase od bolesti (lisne pjegavosti, lisne rđe, plamenjače i dr.) i štetnih insekata (lisne vaši, buve, ose i sl.). Ovaj tretman se ponavlja nakon 10-ak dana, što zavisi od vremenskih uslova i prisustva štetnih organizama“, istakla je ona.
Jabučaste voćne vrste (jabuka, kruška, dunja) obično kreću kasnije sa vegetacijom od koštičavih. Prskanje se obavlja prije ili poslije cvjetanja, kombinacijama fungicida koje su preporučene i za koštičave vrste, a u cilju zaštite od uzročnika pjegavosti i rupičavosti lišća, kao i lisnih vaši, kruškine buve i dr. Tretman se ponavlja nakon 10-ak dana.
„Kada je riječ o vinovoj lozi, u većini regiona došlo je do pojave pupoljaka i prvih listića. Ovo je i pravo vrijeme za hemijsku zaštitu vinograda. Preporučuju se kombinacije preparata kao što su Folpet+Karathane, Antracol+Kumulus, Dithane+Cosan i sl., za zaštitu od plamenjače i pepelnice. Ukoliko nastupi kišni period od 2-3 dana praćen jačom kišom, dolazi do spiranja prepata i prskanje treba ponoviti. Svakako je potrebno da prije hemijskog tretmana potražimo savjet stručnjaka i poštujemo preporuke vezano za koncentraciju/dozu preparata, nošenje zaštitne opreme, kao i bezbjedno odlaganje korišćene ambalaže od pesticida“, zaključuje ona.
