Ona je rekla da je u toku priprema plana specijalističkog usavršavanja za ovu godinu i da su prikupljene potrebe svih zdravstvenih ustanova koje će biti pažljivo analizirane uvažavajući kadrovske nedostatke u pojedinim djelovima Crne Gore.
Miranović je agenciji MINA kazala da je planirano da ove godine bude dodijeljeno od 40 do 50 specijalizacija.
„Prednost ćemo dati procesu specijalističkog usavršavanja u Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Kolašinu, u gradovima u srednjem i sjevernom regionu, da bi se kadrovski kapaciteti ravnomjerno rasporedili, decentralizovali“, istakla je Miranović.
Kako je dodala, vodiće računa da raspisivanje konkursa za specijalističke studije ne ugrozi funkcionisanje osjetljivih segmenata zdravstvenog sistema, kakav je Zavod za hitnu medicinsku pomoć ili pojedini domovi zdravlja.
Miranović je kazala da je od 2013. godine u crnogorski zdravstveni sistem ušlo 350 ljekara, dok je samo u poslednje dvije godine odobreno 150 specijalizacija i 20 užih specijalizacija.
Prema njenim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) se na specijalizacijama nalazi oko 200 ljekara.
„Sada već govorim o armiji mladih ljudi koji će za svega par godina ovladati mnoštvom vještina i unijeti duh novina u zdravstveni sistem Crne Gore“, navela je Miranović.
Prednost crnogorskog zdravstvenog sistema je, kaže ona, što je manji od mnogih i dozvoljava praćenje budućih ljekara još od studentskih dana uz usmjeravanje njihovog interesovanja prema realnim potrebama aktuelnog trenutka u zdravstvu.
„Moguće je, naravno, ako postoje izuzetni talenti, usmjeriti dio stručnih usavršavanja u pravcu iskazanog interesovanja, a sve u cilju da se mladi ljekari osjete željenim, da osjete udobnost brige za njihovo stručno napredovanje i najzad, da je ljepše pod suncem svoga neba dati odušak sopstvenim talentima i sklonostima“, rekla je Miranović.
Ministarstvo zdravlja se, prema njenim riječima, odlučilo za personalizovan pristup studentima medicine završnih godina studija, mladim ljekarima pred donošenjem odluke za trajno stručno usmjerenje, specijalizantima koji su iskazali izuzetne rezultate i specijalistima pred kojima je usmjeravanje ka užoj specijalnosti.
„Sa pažnjom i uz respekt za njihove želje, spremni smo da im omogućimo obuku na najboljim klinikama u Evropi gdje će moći neposredno da prikupljaju znanje i primjenjuju ga u liječenju crnogorskih pacijenata“, poručila je Miranović.
Na taj način će, smatra ona, smanjiti potrebu za odlascima pacijenata na liječenje u inostranstvo i učiniti crnogorski zdravstveni sistem bezbjednim izvorom medicinskih usluga.
Miranović je kazala da savremeni ljekar živi savremenim načinom života koji od pojedinca očekuje aktivan doprinos društvu, realizaciju kreativnih i inovativnih potencijala, pruža prilike i mogućnosti izbora.
Kako je rekla, jasno je da smo ušli u „vrijeme znanja“ u kome je u centru pažnje učenje koje je oduvjek bilo sastavni dio čovjekovog postojanja, a danas je dio neprekidnog procesa napredovanja.
„Ljekari su ovaj savremeni životni stil najspremnije dočekali. Idu u korak sa vremenom i daju adekvatan odgovor na izazove svijeta koji se ubrzano mijenja, svijeta u kome se sve teže prati protok informacija, gdje je teško pratiti ubrzanje kojim se stvaraju nova znanja. Prihvatili su koncept cjeloživotnog učenja kao profesionalno načelo zato što su najizloženiji novinama u modernoj nauci koje nalažu njihovo usvajanje ultimativno i bez odlaganja“, navela je Miranović.
Jasno je, dodaje ona, zašto se ljekari sa lakoćom, bez otpora, adaptiraju na tako zahtjevan pristup ako se ima u vidu činjenica da je učenje kontinuirani proces u kome su rezultati i motivisanost pojedinca u određenom životnom razdoblju uslovljeni navikama i iskustvima u odnosu na učenje stečenim u mlađoj životnoj dobi.
„Dug je put od trenutka kada naučite kako se koja kost zove do toga da znate da ih „popravljate“, od trenutka kada obučete prvi bijeli mantil za studentske vježbe do dana kada će na nekom drugom mantilu stajati vaše ime sa titulom“, rekla je Miranović.
Kako je navela, medicinu upisuju najbolji đaci sa besprekornim uspjehom u osnovnoj i srednjoj školi, koje predstavljaju kondicionu pripremu za napore koji slijede na Medicinskom fakultetu.
„Da biste završili studije medicine ne morate biti briljantni, ali morate biti spremni na težak rad i imati snažan karakter. I niko ne kaže da je lako, već da je vrijedno uloženog napora“, poručila je Miranović.
izvor: Fos Media
