“Najveći problem je kad se nešto ne uradi pravovoremeno. Nemoj da mi daješ kišobran sjutra kad dođe sunce, nego mi ga daj danas kad je kiša i kad mi treba. Tako je i kada su u pitanju mjere, ako ne budu pravovremene i ne budu imale svoju dinamiku i brzinu, neće imati efekat koji bi imale da su usvojene pravovremeno”, rekao je Mitrović za Dan i dodao da Unija poslodavaca nije uključena u rad radne grupe koja treba da donese drugi paket mjera.
On je istakao da zbog aktuelne situacije koju je izazvao virus korona može doći do otkaza.
“Ali to ne iz razloga što bi poslodavci tako željeli, jer su zaposleni neophodni poslodavcu, već iz nužde. Jednostavno, poslodavci neće moći da održavaju likvidnost”, kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, podrška bankarskog sektora je veoma loša.
“Šta znači da ti odgađa za tri mjeseca, ako ti to onda natovari kada se završi moratorijum”, naveo je Mitrović.
Vlada bi drugi paket mjera trebalo da donese do kraja ove sedmice, dok je Slovenija još prije deset dana izdala državne obveznice u vrijednosti od 850 miliona eura, usvojila paket mjera težak tri milijarde eura i počela isplate onima koje je kriza pogodila, Crna Gora još čeka na konkretne mjere Vlade, kazali su iz konsultantske kuće Fideliti konsalting.
“Čak i ako se mjere predstave sada, do njihovog stupanja na snagu proći će nekoliko sedmica, dok će do prvih isplata proći i čitav april. Ovakva tromostu trenucima kada se socio-ekonomska situacija eksponencijalno usložnjava predstavlja veliki razlog za brigu o tome da li donosioci odluka zapravo imaju mehanizme da spriječe teške posledice koje prijete svim građanima”, naveli su iz Fidelitija.
Prvi paket mjera Vlada je donijela 19. marta, ali su mnoge mjere tek kasnije počele da se primjenjuju. Na primjer, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na plate čekalo je uredbu Ministarstva finansija o odlaganju poreza, koja je donesena početkom aprila. Tek tada je stvoren pravni osnov za odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, pa je Poreska uprava dala instrukcije kako se odlaže, a pravna lica počela da se prijavljuju.
Takođe, mjera koja se tiče odlaganja naplate kredita počela je da se primjenjuje 23. marta. Banke su morale da se pripreme za elektronsko primanje zahtjeva. Ova mjera je naišla na veliku osudu u javnosti iz razloga što građanima nije pojašnjena činjenica da će im se na ukupan dug dodati kamata koja će se obračunavati tokom moratorijuma. Takođe, nakon što je objavljena ta infromacija, guverner je kazao da se uslovi kredita neće pogoršavati, da bi dan nakon njegove izjave, CBCG objavila reprezentativne primjere kredita, koji su pokazali da se dodatna kamata naknadno dodaje na ukupan dug za kredit.
Izvor: Dan
