U dokumentu se navodi da je Inspekcija rada sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja "rada na crno", koji je najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad.
“U nezakonitom radu zatečeno je 1.208 lica (stranci – 656, crnogorski državljani: 552), od čega je, po nalogu inspektora, radni odnos u skladu sa zakonom zasnovalo 249 lica (stranci -78, crnogorski državljani: 171)”, navodi se u izvještaju.
Pored toga Inspekcija je evidentirala 41 slučaj radnog angažovanja djece u neformalnom radu od kojih 23 ženskog i 18 muškog pola, starosti od 15 do 18 godina.
“U ovim slučajevima, inspektori su preduzeli mjere iz svoje nadležnosti, na način što su poslodavcima izricali novčane kazne i ukazivali da otklone nepravilnosti, odnosno pribave potrebnu dokumentaciju (ljekarsko uvjerenje i saglasnost roditelja), kako bi se ispunili zakonski uslovi za rad tih lica”, navodi se u Izvještaju.
Napominje se i da djeca nijesu zatečena na teškim i opasnim poslovima, već su to bili poslovi pomoćnog radnika u ugostiteljskim objektima, pa Inspekcija rada nije evidentirala slučajeve koji bi se mogli tretirati kao najgori oblik radnog angažovanja djece u bilo kojoj djelatnosti.
Lani Inspekcija rada kako navode nije identifikovala nijednu potencijalnu žrtvu trgovine ljudima. Inspekcijski nadzor je, kako kažu, uticao i na ostvarivanje prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada.
“U izvještajnoj godini zatečeno je 1.208 lica u nezakonitom radu (656 stranaca i 552 crnogorskih državljana), a nakon preduzetih mjera od strane Inspekcije rada, njih 249 (78 stranaca i 171 crnogorskih državljana) zasnovali su radni odnos u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o strancima. Za jedan broj zatečenih stranaca nijesu se mogle preduzeti mjere u cilju regulisanja njihovog radno -pravnog statusa, jer su isti bili bez ikakve dokumentacije, pa im je od strane MUP-a otkazan dalji boravak u Crnoj Gori, ali je Inspekcija rada sankcionisala njihove poslodavce”, navodi Inspekcija u izvještaju o radu.
Uplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, po nalogu inspektora rada, a u vezi sa kontrolama redovnosti isplata zarada, odrazila se na regulisanje radnog staža zaposlenih, a istovremeno su uvećana budžetska sredstva.
“Po osnovu čl. 37 i 38 Zakona o radu, izvršen je inspekcijski nadzor kod 48 poslodavca i po nalogu inspektora rada transformisan je radni odnos sa određenog na neodređeno vrijeme za 52 zaposlena”, stoji u Izvještaju.
Inspektori rada su uočili i da su poslodavci često radno angažovali osobe preko Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih.
Pored planiranog inspekcijskog nadzora, značajan dio rada ove inspekcija odnosio se na postupanje po inicijativama, kojih je u izvještajnoj godini bilo 2.493.
“Što se tiče poslodavaca iz realnog sektora značajan broj inicijativa se odnosio na nezaključivanje ugovora o radu, neprijavljivanje zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje, neredovnu isplatu zarada, uskraćivanje prava na odmore (u toku dnevnog rada, sedmičnog i godišnjeg)”, stoji u izvještaju Inspekcije.
Od ukupnog broja inicijativa, 29 se odnosilo na mobing, a Inspekcija rada je utvrdila nepravilnost u devet slučajeva.
“I to u dijelu nepoštovanja zakonske procedure za zaštitu od mobinga kod poslodavca (neodređivanje posrednika za vođenje postupka kod poslodavca, neobavještavanje zaposlenih o prepoznavanju, postupku i načinu zaštite od mobinga), na osnovu čega su inspektori preduzeli mjere iz svoje nadležnosti, na način što su poslodavcima izricali novčane kazne i ukazivali da otklone nepravilnosti (iste su otklonjene). U ostalim slučajevima nijesu konstatovane nepravilnosti iz nadležnosti Inspekcije rada”, kaže se u izvještaju za 2022.
Utvrđivanje radnji i ponašanja koja imaju obilježja mobinga nije u, kako pojašnjavaju, nadležnosti inspekcije, pa su podnosioci inicijativa upućivani na sudsku zaštitu ili zaštitu 44 pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Na prijavu diskriminacije odnosile su se dvije inicijative, po kojima je pokrenut postupak inspekcijskog nadzora i nakon provjere navoda nijesu utvrđene nepravilnosti.
“Podnosioci su upućivani i da se obrate Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, te da pokrenu postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i nadležnim sudom, ukoliko smatraju da u postupcima poslodavca ima elemenata diskriminacije”, navodi se u Izvještaj o radu Uprave za inspekcijske poslove za 2022. godinu.
