To je potvrđeno za Dnevne novine iz kopmanije "Krnovo Green Energy".
Energetski projekat na Krnovu realizuju austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Zastupnik za izgradnju je novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje Proparco.
Realizacija projekta vrijednog 120 miliona eura počela je u maju prošle godine, a kako sada stvari stoje za mjesec biće montirano i ostalih šest vjetroelektrana. Izgradnja vjetroelektrana na Krnovu prva je investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine.
Temelji za preostalih šest vjetroelektrana uskoro će biti spremni, ali na njihovo postavljanje će se čekati bolji vremenski uslovi.
"Do sada je postavljeno 20 vjetroelektrana. Loši vremenski uslovi, praćeni kišom i vjetrom su usporili radove, ali to je sve u skladu sa planovima. Ukoliko nas posluže dobri vremenski uslovi preostalih šest vjetroelektrana biće montirano za oko mjesec", objasnili su Dnevnim novinama u kompaniji "Krnovo Green Energy".
Vjetroelektrane će imatu instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati, a postavljaju se na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama stručnjaka, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone.
Završetkom gradnje vjetroelektrana na Krnovu doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Ugovorom, državno zemljište dato je u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.
Država se ugovorom obavezala da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu. Planirana srednja vrijednost godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo je 215 hiljada megavat-sati, pa bi, prema sadašnjoj cijeni megavatsata od 38 eura, godišnja subvencija vlasnicima ove vjetroelektrane bila 12,7 miliona eura, koju će platiti krajnji korisnici.
U kompaniju Port of Adria, koja je u vlasništvu Global Ports Holding, stigli su početkom juna brodovi sa teretom za projekat na Krnovu.
Neki elementi vjetroelektrana su, kako se dodaje, dugački do 50 metara i teški 83 tone.
Transport se odvijao u kasnim večernjim satima uz veliko policijsko obezbjeđenje koje uključuje i potpunu blokadu saobraćaja.
Na brdu Možura kod Bara biće montirane 23 vjetroelektrane
Uporedo sa projektom na Krnovu, realizuje se, istina slabijom dinamikom, slična investicija i na brdu Možura između Bara i Ulcinja. Na Možuri je planirana gradnja 23 vjetroelektrane manje snage, a ukupna investicija je procijenjan na oko 40 miliona eura.
Investitor je državna kompanija sa Malte “Enemalta plc" koja je dostavila bankarsku garanciju na iznos od 1,5 miliona eura. Ova kompanija je javno akcionarsko društvo, čija je osnovna djelatnost proizvodnja, uvoz, distribucija i snabdjevanje električnom energijom krajnjih kupaca, kao i uvoz i distribucija naftnih derivata, koja ima 1.500 zaposlenih i igra značajnu ulogu u ekonomskom razvoju Malte. Većinski vlasnik ove kompanije je Vlada Malte, a 33 odsto akcijskog kapitala posjeduje kompanija Shangai Electric Power (SEP) proizvođač struje i podružnica kompanije China Power Investments čiji je rejting označen sa AAA.
Izvor: CdM
