Na koncept prostornog plana Crne Gore do sada je stiglo više od 70 primjedbi. Većinu su podnijeli pojedinci, a manji broj institucije.
"Ovo je jedan plan bez plana. Ja sam apsolutno zapanjen da je neko dozvolio da ovaj nacrt, odnosno ova radna verzija ugleda svjetlost dana", kazao je građanski ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
Dragićević, između ostalog, navodi da se plan zasniva na zastarjelim podacima, te da se kao polazna tačka za broj noćenja i strukturu posjetilaca uzima 2020. kada su na snazi bile kovid mjere. Iz resornog ministarstva objašnjavaju da je to zato što je odluka o izradi plana donijeta te godine.
"I u tom trenutku Ministarstvo je od institucija pribavilo relevantne informacije koje su bile input za izradu ovog dokumenta. S obzirom na to da su prošle tri godine od dostavljanja koncepta planskog dokumenta, svi ti podaci treba da se ažuriraju", istakla je iz Minstarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Marina Izgarević Pavićević.
Jedna od primjedbi bila je i da se planski dokument radi na osnovu popisa iz 2011. godine.
"Možda jedna od najvećih zamjerki je da je trebalo prvo da uradimo popis koji bi dao određene podatke kako bi taj plan imao inpute koji su neophodni", poručila je arhitektica Biljana Gligorić.
"Ja sam saglasna da podaci o stanovništvu neće biti na odgovarajućem nivou, ali mi smo imali zakonsku obavezu iz 2017, kao i važenje prethodnog planskog dokumenta do 2020, tako da smo bili obavezani da donesemo odluku o izradi novog prostornog plana", kaže Izgarević Pavićević.
Arhitekte zamjeraju i to što se niko od njih nije našao u užem timu za izradu plana.
"U užem timu nijesu arhitekte, ali uširem timu imamo arhitekte, uključeni su u izradu ovog dokumenta. Ja sam saglasna s njima da arhitekte treba da budu i u užem timu jer idemo u izradu novog zakona i predvidjeli smo da arhitekte i urbanisti mogu da budu rukovodioci izrade prostornog plana Crne Gore", ističe Izgarević Pavićević.
Dok u Ministarstvu vjeruju da će prostorni plan biti usvojen do 1. oktobra, iz nevladinog sektora se pitaju kako će se naći rješenje za određene projekte povodom kojih postoje sporenja u javnosti.
"Kao što je, recimo, poligon na Sinjajevini, hidroelektrana na Komarnici, brza saobraćajnica kroz Boku i slično, kako ćemo donijeti odluke za te krupne konflikte u prostoru. Mislim da treba da se uloži dodatni napor da svi zajedno sjednemo i nađemo način da se kao društvo složimo", kazala je Gligorić.
Iz Ministarstva poručuju da su spremni da čuju sve predloge kako bi dokument bio što kvalitetniji. Prostorni plan donosi se na period od 20 godina, a prethodni je važio do 2020.
