Proces tranzicije privrede doveo je do nužnog prilagođavanja i preraspodjele radne snage između sektora, od proizvodnje, ka uslugama. To je dovodilo do promjena u tražnji za kvalifikacijama, kao i do zatvaranja i otvaranja radnih mjesta, ali ne dinamikom i obimom koji bi apsorbovali radnike sa izgubljenih radnih mjesta.
Korektiv
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u 2017. godini, evidentirano je 1.597 zanimanja. Tražnja je postojala za 721 zanimanje, dok 876 nije traženo.
Kod 510 (od 721) traženih zanimanja ponuda (posmatrana kao zbir broja nezaposlenih na početku perioda i broja novoprijavljenih) je veća od tražnje, kod 103 zanimanja ponuda je jednaka tražnji (uglavnom se radi o zanimanjima u kojima je i ponuda i tražnja na jednocifrenom nivou) i kod 108 zanimanja tražnja je veća od ponude.
Promjene u sistemu formalnog obrazovanja ostvarene u funkciji njegovog prilagođavanja novoj privredno – ekonomskoj strukturi nijesu dovoljne da se brzo i kvalitetno odgovori na novonastale zahtjeve za radnom snagom. Veliki obrazovni sistem, s jedne strane, sporo se mijenja, dok su, sa druge strane, brze i dinamične promjene na tržištu rada.
Uspostavljanjem sistema neformalnog obrazovanja, kao dopune i korektiva formalnog obrazovanja, na duži rok, može se efikasnije odgovoriti tržišnim zahtjevima.
Čekanje
Broj nezaposlenih, prema evidenciji Zavoda, na dan 10.12.2018. godine iznosio je 42.438 i taj broj je manji u odnosu na isti dan 2017. godine za 9.811 lica ili za 18,78 odsto (10.12.2017. godine – broj nezaposlenih lica je iznosio 52.249).
Učešće lica koja traže zaposlenje duže od jedne godine u ukupnoj nezaposlenosti (dugoročna nezaposlenost) na dan 10.12.2018. godine (24.760 ili 58,34 odsto) je veće za 14,52 procentna poena u odnosu na isti period 2017. godine (22.895 ili 43,82 odsto).
U poređenju sa stopom dugoročne nezaposlenosti u EU, koja je u oktobru iznosila 6,7 odsto, stopa dugoročne nezaposlenosti u Crnoj Gori je viša za 7,4 procenta i iznosi 14.1 odsto.
U ukupnom broju nezaposlenih broj dugoročno nezaposlenih povećao se nominalno za 1.865 lica, dok se broj lica koja traže zaposlenje do jedne godine smanjio za 11.676 lica.
Tržište rada Crne Gore od polovine 2015. godine (od donošenja takozvanog zakona o majkama) karakterisalo je povećanje broja novoprijavljanih sve do druge polovine 2017. godine (broj novoprijavljenih 2014. – 35.272, 2015. – 42.953, 2016. – 46.858, 2017. - 44.957).
Uzroci
Promjena pojedinih zakonskih rješenja u 2017. godini uticala je na smanjenje broja novoprijavljenih u 2018. što ima direktne implikacije na smanjenje nezaposlenosti. Broj novoprijavljenih nezaposlenih u periodu 01.01.-10.12.2018. godine je 32.783, što je manje za 26,14 odsto (ili 11.600 lica) u odnosu na isti period 2017. (44.383).
Ukoliko posmatramo strukturu nezaposlenosti po dužini čekanja zaposlenja, smanjenje broja novoprijavljenih utiče na smanjenje broja nezaposlenih koja traže zaposlenje kraće od jedne godine. Sva novoprijavljena lica spadaju u tu kategoriju. Dakle, smanjenje broja novoprijavljenih utiče na povećanje učešća dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti.
Sa druge strane, nezaposlena lica korisnici raznih socijalnih primanja su dominantno iz kategorije dugoročno nezaposlenih i takvim licima je manja motivacija za zapošljavanje, pa duže ostaju na evidenciji Zavoda. Od ukupnog broja zaposlenih sa evidencije nezaposlenih u 2018. godini 24,58 odsto su iz kategorije dugoročno nezaposlenih (ukupno zaposlenih 14.857, do jedne godine čekanja zaposleno je 11.205 lica).
Regionalne razlike u nezaposlenosti
Još jedan od izazova koji karakteriše tržište rada Crne Gore je neujednačen razvoj tri geografska regiona: sjevernog, središnjeg i primorskog. To je posljedica realizacije raspoloživih razvojnih resursa regiona u prethodnih nekoliko decenija, što je uticalo na odliv stanovništva i unutrašnje migracije po regionima. Otuda i izražene regionalne dimenzije u pokazateljima zaposlenosti i nezaposlenosti.
Najveća stopa nezaposlenosti, na 10.12.2018. godine, je u sjevernom regionu i iznosi 34,46 odsto (20.151 nezaposleno lice), zatim u središnjem 13,82 odsto (15.879) i južnom 10,93 odsto (6.408 nezaposlenih). U odnosu na uporedni period 2017. godine stopa nezaposlenih u sjevernom regionu niža je za 5,9 procentnih poena(stopa nezaposlenosti 40,36 odsto; nezaposlenih 23.601), u centralnom regionu niža je za 3,7 procenata (stopa 17,52 odsto, nezaposlenih 20.131) i južnom niža za 3,23 procentna poena (stopa 14,16 odsto, nezaposlenih 9.304).
Izvor: Dnevne novine/Portal Analitika
