Ona je ovo saopštila u Skupštini, tokom obrazlaganja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Istakla je da se prvi put ovim zakonom eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – bilo da ga vrši učenik, roditelj ili treće lice.
Zakonom je propisana i obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kao i dužnost tog resora da podzakonskim aktima preciznije uredi oblast prevencije nasilja, uključujući sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti.
"Suština je da škole više ne mogu ignorisati ili zataškavati bilo koji vid nasilja. Obavezne su da reaguju i pokrenu odgovarajući postupak protiv odgovornog lica" kazala je Jakšić Stojanović.
Zakonske izmjene, kako je rekla, predviđaju i uvođenje kriterijuma koji će obezbijediti da se u prosvjeti zapošljavaju najkvalitetniji kadrovi, čime se sprečava svaka zloupotreba u zapošljavanju.
Takođe, predviđa se mogućnost procjene kvaliteta rada nastavnika.
Ukoliko se utvrdi da prosvjetni radnik ne ispunjava potrebne standarde, biće upućen na dodatnu obuku. Ako ni nakon toga ne zadovolji propisane kriterijume, neće više moći da izvodi nastavu i biće raspoređen kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba, uz zadržavanje prava iz radnog odnosa.
Ministarka je naglasila i da novi zakon daje ovlašćenje direktorima da privremeno udalje nastavnika sa posla ukoliko je protiv njega podnijeta prijava za seksualno uznemiravanje učenika ili zaposlenog, do okončanja postupka.
"Kada postoji osnovana sumnja, ovakva mjera ima za cilj zaštitu potencijalnih žrtava dok traje istraga" poručila je Jakšić Stojanović.
Poslanica PES-a Jelenka Andrić ocijenila je da zakon „obećava bezbjedno obrazovanje u Crnoj Gori, naročito u dijelu sprečavanja nasilja“, i da se njime „vraća vaspitna uloga škole, koja je ranije bila zapostavljena“. Pohvalila je i to što se po prvi put precizno definiše onlajn nastava.
Andrić je podržala i amandman poslanice PES-a Nađe Laković da se nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme ugovor produžava do kraja školske godine.
„Time se obezbjeđuje kontinuitet i lični dohodak tokom ljeta“, kazala je ona.
Zakon, kako je naglasila, prepoznaje i nastavnika kao potencijalnu žrtvu nasilja, što je značajan iskorak.
Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević upozorio je da „stručna i šira javnost nijesu bile dovoljno uključene u izradu zakona“. Naveo je da su „kritike usmjerene na nejasne kriterijume za napredovanje i nagrađivanje nastavnika, što može otvoriti prostor za subjektivnost i demotivaciju“, kao i da „nedostaju mehanizmi koji bi zaštitili prosvjetne radnike od političkih ili drugih pritisaka“.
Njegova partijska koleginica Zoja Bojanić Lalović ukazala je na „pojave revanšizma u obrazovnim ustanovama“ i podsjetila da je država 2020. potrošila oko pola miliona eura na smjene direktora.
Pitala je koliko je potrošeno na smjene nastavnika. Jakšić Stojanović je odgovorila da Ministarstvo pokriva te troškove, jer su visoki, te da bi „škole trebalo efikasnije da koriste sredstva koja im stoje na raspolaganju“.
Branislav Nenezić iz SD-a upozorio je da Ministarstvo prosvjete ne može samo riješiti problem vršnjačkog nasilja i da treba dodatno pojasniti definiciju nasilja i zlostavljanja, kako bi pedagozi i psiholozi mogli odgovorno da odlučuju o prijavama.
Posebno je ukazao na problem sa produženim boravcima u školama, navodeći da još nije riješeno pitanje licenci za fizička i pravna lica koja pružaju tu uslugu.
„Već smo u julu, a škola počinje za nešto više od mjesec. Ne smijemo dozvoliti da roditelji budu dovedeni u situaciju da djeca ne mogu koristiti produženi boravak u školi koju pohađaju“, upozorio je Nenezić.
Nađa Laković (PES) izrazila je zabrinutost zbog prava na obrazovanje djece stranih državljana.
„Amandman sam predala više kao roditelj nego kao poslanica. Smatram da se time nanosi šteta našoj djeci“, rekla je i dodala: „Kao majka šestogodišnjeg djeteta, imala sam lično iskustvo – kada dijete ne govori naš jezik, vaspitači i nastavnici moraju dodatno da mu pomažu, ali to, nažalost, ide na štetu druge djece", rekla je ona.
Elvir Zvrko (DPS) pohvalio je kvalitetne izmjene u zakonu, naročito one koje se odnose na borbu protiv nasilja.
Predložio je da se „uvede rangiranje univerziteta s kojih dolaze kandidati“, jer, kako kaže, „nije isto da li neko dolazi s univerziteta koji je među prvih hiljadu na svijetu ili sa onog koji je rangiran između 20.000. i 30.000. mjesta“.
Zatražio je i da se kao kriterijum uzme „dužina trajanja studija“.
Ministarka je podržala taj predlog i dodala da su svjesni izazova kod rangiranja univerziteta, ali da još nijesu našli adekvatan model.
„Taj model postoji i može se primijeniti“, odgovorio je Zvrko.
