Prema riječima književnog kritičara, mr Gorana Radojičića, novo Nenezićevo djelo pokazuje u kojoj mjeri pobjede i porazi mogu predstavljati sliku jednog vremena.
''Fajteri o kojima govori Nenenzićev roma, kolateralna su šteta tranzicionih sistemskih propusta, pa je zbog toga ovo crna hronika jedne mladostu, pri čemu je mladost univerzalan pojam i nije ni u kom smislu vezana za dob'', zapisao je Radojičić o roamnu koji se pred publikom našao krajem prošle godine.
Radnja smještena u Majdanu, adskom prostoru u kome vladaju tama i zlo, ističe naratora Iva Džadu, koji je i romanopisac, učesnik i svjedok zbivanja.
''Kroz roman, Nenezić vodi Iva Džadu od nezainteresovanog gubitnika ''među fajterima'' do obrazovanog, ali i dalje pogubljenog, kolumniste i romanopisca. Ivo, osim kao roman, tekst zamišlja i kao ispovijest kojom će se baviti tajna služba, ako se njemu nešto desi...'', naveo je Radojičić u kritici ističući da glavni lik postaje pripovjedač koji otvoreno objašnjava proces nastanka romana indirektno upućujući neupućenima da je romaneskni svijet fikcija.
Surovost koju, dodao je on, donosi ovaj roman je slika svijeta iz bezizlaznosti u kom se sve unaprijed zna.
''Šetači donose pravi život naše svakodnevice, život koji boli, a ne protrulu ljubavnu romansu, koja zadovoljava čitaoce nadničare i čitateljke domaćice'', napisao je o romanu Radojičić.
Osnovna škola ''Luka Simonović'' gdje je knjiga sinoć predstavljena nije slučajno izabrana, jer se radi o školi koju je pisac pohađao u generaciji 78/79 , čiji su bivši učenici i organizovali promociju.
Na pitanje kako je nastao roman ''Šetači po Mjesecu'', Nenezić se prisjetio da su počeci vezani za period studiranja na Filozofskom fakultetu.
''Mislim da je bilo 1999. godine. Objavljen je prvi konkurs TVCG za najbolju tv seriju, tv dramu itd. Napisao sam scenario i dobio nagradu. Sjećam se da sam pisao na Filozofskom fakultetu, kao student književnosti. Kako serija nikad nije snimljena, žao mi je bilo da propadne.To je bio ogroman rad, ogromna literatura i materijal'', rekao je Nenezić o prvoj priči koju je adaptirao za novu umjetničku formu.
O svom romanu kaže da pripada postmodernizmu, čiji glavni lik istražuje ulicu, politiku i ideologiju.
''U romanu je više Nikšića nego mene, jer ja rijetko pišem autobiografski. Svi znaju za čuvenog nikšićkog boema Jova Džadu i nije slučajno što se pripovjedač tako zove. Ja sam pošao sa tačke normalnih Nikšićana, normalnih ljudi, ali nijesam izgubio univerzalnost jer jedna priča mora da bude nova, originalna i univerzalna, tj. da se razumije na svim meridijanima'', ispričao je Nenezić.
Kako je rekao, problem normalnih u romanu, je u duhovnom vrtlogu tranzicije, iz koje se zauzvrat dobija agonija.
''Ni glavni junak ni njegova ekipa fajtera, koji su spremni da za ime daju glavu. Oni uličarenje ne spremaju ničim lošim, naprotiv viteškim jer nisu imali repere od kojih bi naučili za druge sisteme vrijednosti, odnosno Šetači po Mjesecu su priča o urušavanju sistema vrijednosti, novom vremenu, o vremenu u kojem je nestala srednja klasa, o vremenu koje nije štedjelo ni nas, ni svijet. Svuda postoje kvartovi kao što je Majdan'', rekao je Nnezić i dodao da srećna vremena nijesu dramatična i njima pisac može da uživa, ali književnost ne može.
Tokom večeri nastupili su i učenici OŠ ''Luka Simonović Lucija Perović sa trubom i Marko Lazović sa akustičnom gitarom. Oni su pratili autora, koji je pročitao nekoliko odlomaka iz knjige. Medijator večeri bila je urednik u izdavačkoj kući Nova knjiga Jelena Krsmanović.
