„Od uslova kreditiranja u velikoj mjeri zavisi stanje naše privrede, s obzirom na to da su bankarski krediti dominantan način obezbjeđenja potrebnih sredstava za rad preduzeća. Neophodni su povoljniji uslovi kreditiranja za ublažavanje negativnih posljedica pandemije“, rekao je Kalač agenciji Mina-business.
On je dodao da se u narednom periodu očekuje produžetak postojećih mjera za suzbijanje negativnih posljedica pandemije, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju ekonomske aktivnosti, njenom rastu i likvidnosti privrede.
„Očekivanja idu u pravcu lakših procedura za dobijanje kredita, dužeg grejs perioda i jeftinijih kredita. To se prvenstveno odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine većinu naše privrede“, kazao je Kalač.
Bankarskom sektoru su, prema njegovim riječima, potrebne i druge mjere, poput subvencija, poreskih i drugih olakšica.
„Sa posljedicama pandemije se, pored bankarskog sistema, uspješno mogu nositi i drugi sistemi, kao fiskalni i monetarni. Neophodna je sinergija svih sistema društva za očuvanje od posljedica pandemije i dalji razvoj u promijenjenim okolnostima“, naveo je Kalač.
Bankarski sektor na vrijeme reagovao
Podaci Centralne banke (CBCG), na koje je podsjetio Kalač, pokazuju da je bilansna suma banaka na kraju marta iznosila 4,57 milijardi eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ukupan kapital banaka na kraju marta iznosio je 609,8 miliona eura, što je rast od 17,6 odsto na godišnjem nivou.
„Na osnovu tih podataka može se zaključiti da bankarski sektor ima potencijal i strukturu da može da odgovori na izazove pandemije koronavirusa“, kazao je Kalač.
On smatra da je bankarski sektor na vrijeme reagovao kada je u pitanju pomoć privredi i stanovništvu u suzbijanju negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Moratorijum na otplatu kredita bio je, prema njegovim riječima, prvi korak u aktivnostima bankarskog sistema, što je predstavljalo značajno olakšanje za preduzeća i stanovništvo.
„Banke su nastavile kreditnu aktivnost prema privredi i stanovništvu i pored pojačanih rizika za bankarsko poslovanje. CBCG je svojim mjerama podigla nivo ukupne aktivnosti bankarskog sektora u sprečavanju negativnih posljedica pandemije“, naveo je Kalač.
Set mjera koje je usvojila CBCG omogućio je povećanje kreditnog potencijala bankarskog sektora, kao i pristupačnije korištenje tih sredstava u slučaju potrebe za očuvanje likvidnosti.
Mjerama je, prema riječima Kalača, omogućen fleksibilan tretman restrukturiranja kredita, gdje je za klijente koji dokažu pad prometa usljed pandemije omogućeno tretiranje kredita kao novoodobrenih i sagledavanje mogućnosti dodatnog grejs perioda nakon postojećeg moratorijuma.
„Preduzete mjere CBCG i aktivnost banaka dodatno su ohrabrile privredu i stanovništvo u aktivnostima za sprečavanje posljedica pandemije. To je uticalo i da depoziti u bankama ostanu stabilni“, kazao je Kalač.
On je dodao da su zbog uticaja pandemije rizici po stabilnost bankarskog sistema povećani, ali da ohrabruje to što bankarski sistem ulazi u krizu sa solidnim nivoom kapitala i visokom likvidnošću.
Izvor: Mina biznis
