Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Nikad jeftiniji stanovi u Nikšiću

13:41 · 07.02.2016.onogost.me
Onogošt

U odnosu na prije samo pet  godina, kada je za metar kvadratni stana novogradnje trebalo izdvojiti i do 1.500 eura, kriza je učinila svoje pa su cijene nekretnina u Nikšiću drastično pale. 

Prema riječima ovlašćenih procjenjivača imovine u opštini Nikšić ponuda stanova, kuća i zemljišta je dobra, ali kupovina je stala, jer nema živog novca. Osim toga, veliki broj stanova je i pod hipotekom,  jer su bili založeni kao imovina za kredit, ili su pak, na taj način kupljeni. Kupci nijesu na vrijeme otplaćivali rate, pa su im stanovi morali biti oduzeti.    

„Metar kvadratni stambenog prostora u zgradama koje su novogradnja poput “Ibonove” do prošle godine koštao je 800 eura, a nedavno je stan u toj zgradi prodat po cijeni od 630 eura za kvadratni metar. Prije tri godine cijena kvadrata stana u „Žitanovoj  zgradi  u blizini Željezničke stanice,  stajala je 1. 200 eura, a sada je ona prepolovljena. Pretežno su to stanovi veće kvadrature.  Cijenu još uvijek drži  Božović, koji kvadrat stana  nudi po cijeni od 750 eura, što je trenutno i najveća cijena stambenog prostora u Nikšiću, kazali su „Danu“ ovlašćeni procjenjivači iz opštine.

Koliko će koštati kavdrat neke nekretnine zavisi od mnogo faktora. Počev od gradske zone, preko uporednih parametara, do analize postojećeg stanja predmetne nekretnine.

Metodologija obračuna cijena kvadrta zemlje, kojom se koriste u lokalnom sekretarijatu za uređenje prostora sastoji se od nekoliko metoda, u okviru kojih postoje i određene potkategorije, kao smjernice za obračun cijene kvadrata.

U obzir se, između ostalog, uzima vrijednost doprinosa i ostalih pratećih troškova kada su u pitanju novi objekti. Zatim gleda se postojeće stanje objekta, lokacijske karakteristike, podaci o vlasničkom i pravnom statusu objekta, spratnost, vrsta konstrukcije, vrsta i kvalitet ugrađenih materijala, način i kvalitet investicionog održavanja, starost, funkcionalnost i dotrajalost objekta u cjelini, stabilnost i oštećenja, pristupačnost saobraćajnici, pristup lokaciji i njena atraktivnost, trenutnu tržišnu cijenu objekta prema lokaciji i sl.

Upravo je lokacija, odnosno gradska zona, jedan od ključnih parametara za procjenu cijene kvadrata zemlje. U nastavku su date cijene kvadrata po gradskim zonama, cijene koje trenutno vladaju na tržištu nekretnina u gradu pod Trebjesom.

Vrijednost zemljišta

Vrijednost građevinskog zemljišta u prvoj  zoni se kreće i do 200 eura po metru kvadratnom, s tim što se cijena kvadrata, za nešto dalje djelove prve zone, kreće od 90 do 160 eura.

Kvadrat u drugoj zoni kreće se između 40 i 90 eura, u trećoj između 25 i 40 eura, dok se kvadrat zemlje u četvrtoj zoni može naći od 5 do 25 eura.

Kada je u pitanju vrijednost poljoprivrednog zemljišta, u zavisnosti od lokacije, konfiguracije i kulture zemljišta i infrastrukturne opremljenosti, kvadrat se kreće od 0,15 eura do 10 eura.

Poslovni prostori

Vrijednost kvadrata poslovnih prostora u prvoj zoni kreće se između 500 i 2000 eura po kvadratu. U drugoj zoni kvadrat košta između 400 i 800 eura, u trećoj od 300 do 700 eura, u četvrtoj od 200 do 500, dok se u petoj zoni vrijednost kvadrata kreće od 150 do 300 eura.

Stambeni prostori

Kada su u pitanju stambene jedinice, kvadrat novogradnje u prvoj zoni ne može koštati više od 900 eura, a u istoj zoni minimalna cijena kvadrata je 600 eura.

U drugoj zoni kvadrat stana se kreće od 400 do 800 eura, u trećoj od 250 do 600 eura, dok se u četvrtoj zoni stan može naći i za 200 do 400  eura po kvadratu.

Ia  zona

Obuhvata prostor koji pripada ulici Njegoševoj počev od Trga Save Kovačevića do  Trga slobode, pa dalje ulicom Njegoševom do raskrsnice sa ulicom Nika Miljanića i Nikole Tesle.

I zona

Obuhvata prostor koji pripada ulicama Nika Miljanića, Nikole Tesle do presjeka sa ul. Vuka Karadžića, dalje ulicom Vuka Karadžića, ulicom Marka Miljanova do Trga Šaka Petrovića, zatim ulicom Vučedolskom do Trga Save Kovačevića, dalje ulicom Vuka Mićunovića do presjeka sa ulicom Nika Miljanića.

II Zona

Obuhvata prostor počev  od raskrsnice ulice Vuka Karadžića i Narodne omladine, ulicom Voja Samardžića, do podnožja Trebjese, obodom Trebjese, upravno na ulicu Trebješku, Trebješkom ulicom do kružnog toka, zatim Podgoričkim putem do pruge kod nadvožnjaka, starim kolosijekom do mlina „Muharem Asović“, na ulicu Hercegovački put do kružnoga toka kod benzinske pumpe, šetalištem ulicom IV Crnogorske brigade do ulice Nikca od Rovina, nadalje ulicom Nikca od Rovina do II Dalmatinske brigade, ulicom II Dalmatinske brigade i Narodne omladine do raskrsnice sa ulicom Vuka Karadžića.

III zona

Obuhvata prostor park šume Trebjesa, industrijskim kolosijekom do pruge Nikšić-Podgorica, do nadvožnjaka i nadalje ulicom Podgorički put do petlje i obilaznicom kroz Studenačke glavice do ukrštanja sa Hercegovačkim putem, zatim Hercegovačkim putem do Vukovog Mosta, koritom rijeke Zete do mosta na Duklo, koritom rijeke Bistrice do raskrsnice ulica put pored Bistrice do raskrsnice sa ulicom Rifata Burdževića i puta za Oštrovac, zatim ulicom Rifata Burdževića do raskrsnice sa ulicom Vuka Karadžića i ulicom Vuka Karadžića do industrijskog kolosjeka.

IV zona

Obuhvata obodne granice katastarskih opština: KO Šipačno, KO Vir, KO Miločani, KO Mokra Njiva, KO Kočani, KO Štedim, KO Straševina, KO Kličevo, KO Ozrinići, KO Liverovići, KO Jugovići, KO Dučice, KO Bjeloševina I, KO Kuta, KO Zagrad I, KO Dragovoljići I, KO Rubeža, KO Glibavac, KO Brezovik, KO Rastovac,

V zona

Obuhvata obodne granice katastarskih opština KO Grahovo i KO Bogetići.

VI zona

Obuhvata prostor izvan granica  V zone, a u okviru Prostornog plana opštine Nikšić.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više