Put ka Kapetanovom jezeru se i dalje asfaltira i dosad je asfaltirano oko 1,500 metara, kazao je portalu Onogošt Radenko Čvorović ispred firme „Mehanizacija i programat“, koja je izvođač radova.
„Da je bilo lijepog vremena, da nije padala kiša, mi bi dosad bili na neka tri kilometra od 6.100 metara. Međutim, znate i sami, kad je loše vrijeme, kad kiša pada ne može da se izvalači tampon, ne može ni da se asfaltira, treba da se stabilizuje teren i ostalo. Mi smo dosad asfaltirali otprilike oko 1,500 metara, nijesam baš precizan, ali to je u principu to“, rekao je u izjavi Čvorović.
Kako je kazao, sa asfaltiranjem su krenuli od Kapetanovog jezera.
Prema njegovim riječima, put je prohodan čitav dan.
„Može da se desi da neko sačeka desetak minuta, ne duže od toga. Uglavnom dionica je prohodna čitavom svojom dužinom, nasuto tampona sasvim dovoljno na pojedinim mjestima gdje se nije moglo proći“, kazao je Čvorović.
Nije mogao da precizira kada će put biti završen, već da sve zavisi od vremenskih prilika.
Kako piše Pobjeda, mještani, odnosno korisnici katuna koji su upućeni na ovaj kraj tokom izdizanja stoke u ljetnjem periodu navode da im je olakšan život, dok se ekološki aktivisti pribojavaju da će divlja gradnja ubuduće predstavljati još veći izazov i da Kapetanovo jezero, kakvo je nekada bilo, više neće postojati.
Pogrešan pravac
Prema riječima ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića, apsolutno niko ne problematizuje asfaltiranje šest kilometara puta do katuna.
"Problematizuje se asfaltiranje samog jezera (ne obale, već jezera jer je asfaltni put postao dio jezera). Riječ je o dionici od oko 200 metara", naveo je on u objavi na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, asfalt će zimi biti sastavni dio jezera zbog zimskog vodostaja, što će uticati na zagađenje koje, kako navodi, „očigledno zanima samo mali broj ljudi“, a održavanje dionice će biti skupo i gotovo nemoguće.
Dragićević ističe da na toj lokaciji već postoji problem ilegalne gradnje, a put do samog jezera znači da će oko tog puta nići ilegalne vikendice i ostali objekti.
"Krajolik oko samog jezera je vizuelno uništen i na taj način je otet pravac razvoja ruralnog i aktivnog turizma tog kraja. Otet je jer se prilagođava domaćem gostu i odudara od onoga što bi trebao naš pravac razvoja - ruralni i aktivni turizam i divlja ljepota uživo, biciklizam, domaća hrana, planinarenje, čist vazduh… Kada se neplanski i na brzinu radi – 150/200 metara asfalta je veliki problem, a umjesto da riješimo postojeće napravili smo još jedan - ispostaviće se veliki...", smatra Dragićević.
Prethodno, predsjednik nikšićke opštine Marko Kovačević kazao je da prema Kapetanovom jezeru nije probijen novi put, nego unaprijeđen već postojeći.
"Da li nekome ljepše izgleda šljunak ili asfalt, stvar je estetike i to ostavljam pojedincima da odluče. Kojim je putem lakše doći o tome je izlišno govoriti", kazao je Kovačević.
On je kao paralelu za svoju argumentaciju naveo slike pejzaža iz alpskih predjela na kojima se vidi putna infrastruktura u blizini ledničkih jezera.
"Siguran sam da većina vas ne bi odbila da prošeta ovim alpskim ambijentom jer su putevi asfaltirani", naveo je on u reakciji na stavove ekologa koji upozoravaju na opasnost od dalje devastacije i uzurpacije državnog zemljišta u reonu jezera i na putu ka njemu.
Tender završen u maju
Uprava javnih prihoda Crne Gore je u aprilu raspisala javnu nabavku za izbor najpovoljnijeg izvođača radova na izgradnji puta Nikšićka Župa – Kapetanovo jezero, a tender je okončan sredinom maja.
Procijenjena vrijednost radova je bila oko pola miliona eura, a rok završetka poslova je tri mjeseca od početka radova (koji su startovali 10. avgusta).
Iz nevladine organizacije Društvo mladih ekologa Nikšića Pobjedi su saopštili da nemaju podatke da li će navedena sporna dionica, kako neki upozoravaju, biti pod vodom ili ne u zimskom periodu.
"Kad je najveći vodostaj ako put ne zahvata voda onda nije problem, a ukoliko je drugačije imamo ekološke posljedice zbog bitumena i uticaja na životinjski svijet u vodi. I to bi onda bilo vezano za loše projektovanje, ali što se tiče spajanja Lukavice s Kapetanovim jezerom mislim da je suvišno komentarisati. U suštini, ovo nije zaštićeno područje, pa sve i da je napravljen neki manji propust daće se ispraviti i minoran je u poređenju šta radimo s prirodom, odnosno protiv nje na svakom koraku", naveo je za Pobjedu Miodrag Karadžić iz ove organizacije.
On kaže da pitanje pritiska na prirodne resurse nije nešto što se događa sa asfaltiranjem već postojeće makadamske dionice puta.
"Kapetanovo jezero, kao i mnogi drugi prirodni predjeli u Crnoj Gori odavno je pod negativnim uticajem čovjeka tako da kad se sve uzme u obzir tih 200 metara puta samo je djelić problema koji se posljednjih dana lančano ističu", rekao je Karadžić.
On ipak smatra da turistički i poljoprivredni potencijali treba da se valorizuju, ako ne želimo ostati u pretprošlom vijeku, a za primjere ne treba da idemo dalje od Alpa.
"Uostalom, asfalt je i pored Ribljeg, Vražjeg, Zminičkog jezera... Kad je riječ o asfaltiranju puta, kamo sreće da je urađen i širi i da je Nikšić spojen s Kolašinom, kao što je nekad bilo zamišljeno. Dobri putevi uvijek donose veći promet ljudi i roba, pa i novac", kazao je Karadžić.
Divlja gradnja
Problem divlje gradnje na obalama jezera postoji godinama, a ponovo je aktuelizovan kada se toj vrsti nekontrolisanog podizanja objekata svojim aktivnostima pridružila i Sprska pravoslavna crkva. Mitropolit Joanikije 14. jula osveštao je temelje hrama Svetog Lazara Kosovskog na parceli koja se u katastarskoj opštini Kolašin vodi pod brojem 2125. Parcela je u obimu 1/1 svojina države Crne Gore, a njom raspolaže – Vlada Crne Gore.
Iako je put do jezera inicirala nikšićka opština, jezero teritorijalno pripada kolašinskoj opštini.
Kako piše Pobjeda, prijava građenja objekta nije podnesena Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao ni dokumentacija uz prijavu građenja propisana članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Urbanističko-građevinski inspektor preduzeo je potrebne mjere i radnje, iz čega proizilazi da je ispitni postupak u ovoj upravnoj stvari i dalje u toku – odgovoreno je tada Pobjedi iz Ministarstva.
Iz Područne jedinice Uprave za katastar i državnu imovinu Kolašin su potvrdili da na toj parceli postoji 11 bespravno izgrađenih objekata.
"Nema upisanog objekta SPC, zemljište je u svojini države Crne Gore, a njime raspolaže Vlada Crne Gore", piše u odgovoru kolašinske jedinice.
Upravi za katastar i državnu imovinu nije dostavljen nikakav zahtjev o promjeni na pomenutoj parceli, a kazali su da ne posjeduju informacije o planovima za izgradnju crkve.
Na lokacijama oko Kapetanovog jezera i do sada je bilo određenih uzurpacija, odnosno gradnje divljih objekata. To su dominantno bili privremeni objekti za potrebe stočara i ribolovaca.
Kolašinska opština od danas sa svoje strane počinje sanaciju puta
Kolašin nije uključen u asfaltiranje puta ka Kapetanovom jezeru, ali planira da već danas počne saniranje saobraćajnice koja vodi sa njihove, potvrđeno je Pobjedi u upravi te opštine u čijem ataru se nalazi ovaj prirodni dragulj.
Iz kolašinske lokalne uprave su naveli da su informisani da se asfaltiranje organizuje sa nikšićke strane, kao i da je realizacija izazvala negodovanje ekologa i zaštitnika prirode.
"Smatramo da je Kapetanovo jezero i turistički i prirodni kolašinski resurs i nastojimo da put do njega bude bolji, prije svega zbog naših Rovčana i turista. Opština Kolašin će realizovati sanaciju puta sa svoje strane. Planirano je da opština pošalje mehanizaciju danas ka kolašinskoj strani Kapetanovog jezera", potvrđeno je Pobjedi u toj opštini.
