“Opštini Nikšić nijesu uplaćena finansijska sredstva za korišćenje voda Bilećkog jezera zbog normativne neusklađenosti propisa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će se problem što prije riješiti i da će predviđena sredstva koja pripadaju Opštini Nikšić biti uplaćena na račun”, odgovorili su “Vijestima” iz nikišćke lokalne uprave.
Kako su pojasnili, prema propisima BiH naknada se uplaćuje direktno na račun lokalne uprave, dok propisi Crne Gore nalažu da se ta naknada prvo uplati na račun države koja zatim sredstva raspoređuje Opštini. Problem bi se mogao riješiti i potpisivanjem međudržavnog sporazuma.
Nakon sastanka u maju prošle godine, u Trebinju, Mujović je kazao da će naknada na godišnjem nivou biti oko 600 hiljada eura, dok je kasnije izjavio, gostujući na lokalnoj RTNK, da će Nikšiću, ukoliko se bude poštovala matematika računanja koncesione naknade, pripasti 828.000 eura.
Iz RS tražili da se ne pregovara sa BiH
“Naše Ministarstvo, kao ni Uprava za vode, kao organ državne uprave nadležan za poslove upravljanja vodama, koji u skladu sa Zakonom o vodama donosi rješenja o privremenom i konačnom obračunu i naplati naknada za korišćenje voda, nije bilo uključeno u ove pregovore. Kasnije je održan inicijalni sastanak Radne grupe za rješavanje pitanja određivanja visine naknada, koja nije zvanično ni formirana zbog ignorisanja nastavka rada predstavnika Republike Srpske. Tada su predstavnici Republike Srpske insistirali da se ne ide u pregovore sa predstavnicima Savjeta ministara BiH dok se ne riješi pitanje sa njima”, odgovorili su “Vijestima” iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Podsjetili su da je problem naplate naknada za korišćenje voda Bilećkog jezera dugogodišnji problem i da su se svi pokušaji da se isti riješi završavali neuspješno jer nije postojala volja druge strane.
“Dugi niz godina Vlada Crne Gore je pokušavala da uspostavi komunikaciju sa Vladom BiH kako bi zaključili ugovor o međusobnim odnosima u upravljanju vodama od zajedničkog interesa, kao krovni pravni dokument u oblasti voda, a koji je Crna Gora već zaključila sa Republikom Hrvatskom 2008, i Republikom Albanijom 2018. godine”, podsjetili su iz Ministarstva.
Kako su naveli u odgovoru, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada Crne Gore je 18. jula 2024. godine donijela Zaključak kojim je prihvatila Nacrt ugovora o međusobnim odnosima u oblasti upravljanja vodama od zajedničkog interesa i odredila crnogorsku delegaciju koja bi u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova organizovala sastanak sa predstavnicima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u cilju započinjanja pregovora na temu zaključivanja ovog ugovora.
“Ministarstvo energetike i rudarstva i predstavnici EPCG su u maju 2024. godine održali sastanak sa predstavnicima energetskog sektora Republike Srpske, na kojem je dogovorena ‘godišnja naknada’ u iznosu od 600.000 eura u korist budžeta Opštine Nikšić”, naveli su iz resornog Ministarstva.
Za vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je od Bosne i Hercegovine dobijao novčanu naknadu za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države, 1992. godine, a sada se isplaćuje opštinama Bileća i Trebinje.
Bilećko jezero spada među najveće vještačke akumulacije na Balkanu, a nalazi se na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nastalo je izgradnjom i puštanjem u rad brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici u martu 1968. godine. Jezero je dužine 18 kilometara i širine tri do četiri kilometra.
Zbog formiranja Bilećkog jezera, površine 33 kilometra kvadratna, potopljeno je 4,88 kilometara kvadratnih teritorije koja pripada opštini Nikšić, što predstavlja 18 odsto ukupne površine jezera. Tada je izmješteno nekoliko sela. Udio crnogorske teritorije u ukupnoj zapremini akumulacije Bilećkog jezera iznosi skoro 24 odsto. Slivno područje akumulacije Bilećkog jezera sa teritorije Crne Gore iznosi 598,52 kilometra kvadratna, što čini blizu 45 odsto ukupnog sliva ove akumulacije.
Rijeke u BiH državne, a ne entitetske
Trenutna politička kriza u Republici Srpskoj i odnos vlasti tog eniteta sa državnim nivoem nastao je zbog pitanja državne imovine, a jedan od njih je i da li su rijeke u Bosni i Hercegovini državna ili entitetska imovina.
To može uticati i zakomplikovati rješavanje pitanja plaćanja naknade Opštini Nikšić, odnosno da se to pitanje rješava sa državnim a ne entitetskim vlastima.
To sporno pitanje onemogućava i izgradnju novih hidroelektrana na Drini, nizvodno od Šćepan Polja.
Skupština RS je 2019. godine usvojila Zakon o unutrašnjoj plovidbi kojim su sve rijeke u tom entitetu proglašene “unutrašnjim vodama RS”, odnosno vodnim resursom kojim upravlja taj entitet na svojoj teritoriji. Nakon žalbe sedam poslanika Vijeća naroda Republike Srpske, Ustavni sud je u februaru 2020. godine taj zakon proglasio neustavnim, navodeći da su rijeke državna imovina kojom raspolaže BiH.
Ukoliko bi Crna Gora oko voda Bilećkog jezera pregovarala sa vlastima BiH na državnom nivou, postoji rizik da taj dogovor ne bi prihvatile entitetske vlasti, kao što se sada dešava sa zakonima koje je poništavao državni nivo a ponovo proglašavao predsjednik RS Milorad Dodik koji je i zbog toga osuđen.
