Govoreći o rezultatima istraživanja, Jovana Drobnjak, diplomirana biolog i ornitolog, kazala je da je fokus izvještaja bio na pregledu ornitofaune doline Zete, analizi izazova i pritisaka na ovom području.
Foto: DMEN
“Crna Gora predstavlja zemlju sa velikom raznovrsnošću i bogatstvom biodiverziteta te kada je u pitanju diverzitet ptica, u Crnoj Gori su registrovane 353 vrste , što u odnosu na 533 vrste na nivou Evrope čini 65 odsto ornitofaune koja je zabilježena na ovom kontinentu. Što se tiče teritorije opštine Nikšić registrovano je 196 vrsta , dok je u Bjelopavlićima zabilježeno 265 vrsta što čini 75 odsto faune ptica Crne Gore. U slučaju teritorije opštine Danilovgrad, registrovano je da životni ciklus gniježđenja provodi 113 vrsta, dok njih sedam imaju status potencijalnih gnjezdarica”, kazala je Drobjak, navedeno je u saopštenju DMEN-a.
Dolina rijeke Zete, kako je istaknuto, ima poseban značaj za ptice zbog raznovrsnosti staništa i dostupnosti hrane. Područje je prepoznato i kao značajan migratorni koridor, čiji značaj prevazilazi nacionalne okvire.
Foto: DMEN
Ipak, prema riječima Drobnjak, ovo vrijedno područje suočava se sa brojnim pritiscima i prijetnjama.
"Kao dominantne oblasti pritisaka i prijetnji izdvojile su se: Energetska infrastruktura sa fokusom na solarne elektrane; promjena prirodnog režima plavljenja plavnih livada usljed izmjena vodnog režima, upravljanja akumulacijama i regulacije vodotoka; planirani projekat prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano i projekat povezivanja akumulacija Krupac i Slano; deponije, nepravilno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; intenzivna urbanizacija, koja je u velikoj mjeri neplanskog karaktera ili čak i ilegalna u pojedinim djelovima; krivolov, za koji se generalno može reći da je veliki problem sa kojim se susreće cijela zemlja, te stoga ni područja u dolini rijeke Zete nisu izuzetak; neriješena upravljačka struktura parka prirode „Rijeka Zeta“ u opštinama Danilovgrad i Podgorica; poljoprivreda, koja kroz prekomjernu upotrebu mineralnih đubriva doprinosi pogoršanju kvaliteta zemljišta i zagađenju podzemnih i površinskih voda, te samim tim do gubitka biodiverziteta mikroorganizama u zemljištu", navedeno je u saopštenju DMEN-a.
Drobnjak je ocijenila da je dolina Zete izuzetno vrijedno stanište i za gnijezdeće i za migratorne vrste ptica, ali da postojeći statusi zaštite nijesu dovoljni ukoliko se ne sprovedu konkretne mjere.
„Iako je u strateškim dokumentima, poput strateških planova opština Nikšić i Danilovgrad, navedeno da zaštita biodiverziteta i prirodnih vrijednosti predstavljaju prioritet, realizacija konkretnih mjera i koraka za njenu zaštitu ili unapređenje sadašnjeg stanja nijesu vidljivi na odgovarajućem nivou“, poručila je Drobnjak.
Uvodno predstavljanje projekta održao je Miodrag Karadžić iz DMEN-a, koji je kazao da je osnovni zadatak projekta prikupljanje i obrada podataka o pticama gnjezdaricama doline Zete.
“Područje je prepoznato kao značajan migratorni koridor, čiji značaj prevazilazi nacionalni nivo, a za više ptičjih vrsta ima ključnu ulogu u nacionalnom kontekstu, kako za gniježđenje, tako i za migraciju. Upravo zbog ovih vrijednosti, brojna istraživanja sprovedena u prethodnom periodu svrstala su dolinu rijeke Zete u područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important Bird Area). Socio-ekonomska analiza Parka prirode Rijeka Zeta dodatno ukazuje na značaj ovog područja u kontekstu evropskih integracija i uspostavljanja Natura 2000 mreže”, kazao je Karadžić.
On je ukazao da, uprkos značaju ovog područja, u Crnoj Gori i dalje postoje praznine u znanju o statusu pojedinih vrsta. Na to, kako je naveo, ukazuje i Crvena lista ptica Crne Gore, na kojoj se pojedine vrste gnjezdarica vode u kategoriji „Nedovoljno podataka“, što otežava pouzdanu procjenu njihovog stanja i trendova.
Zbog toga su, prema njegovim riječima, potrebna dodatna lokalna istraživanja i kontinuirani monitoring, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i Direktivom 2009/147/EC o očuvanju divljih ptica.
Projekat „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete – stanje, izazovi i perspektive zaštite“, u okviru kojeg je izrađen izvještaj, finansiralo je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
