Pozdravljajući prisutne, među kojima su bili predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović i bivši premijer, Milo Đukanović, i zahvaljujući svima koji su u dugoj tradiciji nikšićkog zdravstva utkali svoje znanje, privrženost i rad, Ašanin je istakao da je 130 godina nikšićke bolnice ispunjeno svijetlim stazama i znamenjima medicinske struke i nauke.
„Taj period ispunjen je velikim i časnim podvizima, ali iznad svega humanošću i profesionalizmom u službi zdravlja građana. Svi zajedno, činili su velike korake u jačanju i unapređenju zdravstva i činili velike korake ka savremenoj i naprednoj medicini i povezivanju sa savremenim i istaknutim centrima u okruženju, evropskim i svejtskim centrima medicine i zdravstva uopšte, uz poštovanje crnogorske tradicije i pogleda uprtog ka budućnosti“, kazao je Ašanin, dodajući da je tokom 130 godina postojanja nikšićka bolnica dijelila i breme i sudbinu crnogorske istorije i izazove sa kojima se suočavao crnogorski narod.
„Ponosni smo na ostvarene rezultate, na svoju dugu tradiciju, ali gledamo smjelo u budućnost i u vremenu koje je pred nama želimo da nastavimo putem razvoja, unapređenja, osavremenjivanja i želimo da damo puni doprinos zdravstvenom sistemu Crne Gore“, poručio je Ašanin.
Prisutnima se sinoć ispred Vlade Crne Gore obratio i njen potpredsjednik, Milutin Simović. On je kazao da je riječ o velikom jubileju bolnice koja je imala izuzetnu misiju i značaj, ne samo za Nikšić, nego i za Crnu Goru i njeno neposredno okruženje.
On je podsjetio da je Nikšićka bolnica, pod imenom knjeginje Zorke, osnovana Odlukom Vlade Knjaževine Crne Gore 11. decembra 1887. godine.
Ta ustanova, kako je naveo, i danas traje i razvija se „u stalnom naporu da građanima Nikšića, i ne samo njima, pruži potrebnu zdravstvenu njegu u borbi protiv bolesti i prolaznosti ljudskog života“.
"Crnogorski zdravstveni sistem je tokom svog postojanja, kroz tri vijeka, stasavao i dijelio sudbinu brojnih istorijskih izazova kojima je bila izložena Crna Gora", kazao je Simović.
Prema njegovim riječima, tako je bilo i devedesetih godina prošlog vijeka, kada je Crna Gora, iako najmanja i najmaloljudniija u regionu, uspjela da očuva mir i stabilnost i nesebično otvori vrata, pruži utočište i zbrine 120.000 izbjeglica, pružajući im i neophodnu zdravstvenu zaštitu.
„Crna Gora je položila taj značajni moralni, ljudski, humani i državni ispit, a položilo ga je i crnogorsko zdravstvo“, kazao je Simović ističući da i ta istorijska činjenica služi na ponos i primjer.
Kako je naveo, Crna Gora je, obnovom nezavisnosti, posvećeno radila na izgradnji institucija, gdje je unaprjeđenje i modernizacija sistema zdravstva bio jedan od najznačajnijih i najzahtjevnijih zadataka.
Simović je kazao da su od 2006. godine izgrađeni brojni novi objekti u zdravstvu, rekonstriusane i adaptirane brojne bolnice i domovi zdravlja, i dodijeljeno oko hiljadu specijalizacija i subspecijalizacija.
On je dodao da su, u okviru Medicinskog fakulteta, otvoreni novi studijski programi i doktorske studije, kao i da su uvedene nove medicinske, dijagnostičke i terapeutske procedure i nabavljena vrijedna i savremena oprema.
Oblast zdravstva je, kako je naveo, i danas pod posebnom pažnjom Vlade, sa ciljem da profesionalna i efikasna zdravstvena zaštita rezultira dostupnom i kvalitetnom medicinskom uslugom za sve kategorije stanovništva, uz dalje unapređenje oblasti farmaceutske politike.
„Vlada će nastaviti da ulaže napore za dalje unapređenje položaja i standarda zdravstvenih radnika“, poručio je Simović.
On je dodao da je, u cilju dodatnog doprinosa afirmaciji i promociji izuzetnih vrijednosti i rezultata u oblastima od posebnog značaja za društvo, kakve su obrazovanje i zdravstvo, Vlada u Budžetu za narednu godinu obezbijedila poseban fond za nagrade zaposlenimu tim oblastima.
Prema riječima Simovića, u razvoju ukupnog zdravstvenog sistema Crne Gore, Nikšićka bolnica je imala i danas ima značajnu ulogu.
„Dala je veliki doprinos gradu i njegovim žiteljima u borbi za zdravlje, liječila i obnavljala nadu i vjeru u život“, kazao je Simović. On je istakao značajnom i podršku napretku nikšićke bolnice koju su dali brojni donatorski projekti i domaći i međunarodni.
Simović je zhvalio svima koji su doprinijeli razvoju te zdravstvene ustanove, ističući da najveće zasluge za ugled, značaj i rezultate Nikšićke bolnice pripadaju posvećenim ljekarima i medicinskom osoblju koji su radili i rade u toj bolnici.
„Onima koji su pomagali pacijentima i u tome se nijesu šteđeli, bez obzira na sve izazove, uz visoku iskazanu i profesionalnu i ličnu posvećenost i etiku“, kazao je on.
Brojni su, kako je naveo, znameniti i poznati nikšićki doktori i doktorke, medicinske sestre, glavne sestre i babice, tehničari i zaslužni medicinski radnici, koji su „nesebično ugradili svoje stručne, ljudske i humane vrijednosti u tu plemenitu profesiju i tako postali dio Nikšića i kolektivne memorije Nikšićana“.
„Oni su i danas putokaz humanosti i pokazatelj uzvišenosti ljekarskog poziva. Svoju iscjeliteljsku moć pronalazili su u znanju, čovjekoljublju i etici, i savjesti, na poslu koji je težak, uzvišen i nadasve human“, kazao je Simović.
On je dodao da će zdravlje građana biti i ubuduće najviši prioritet i imperativ i te bolnice i ukupnog zdravstvenog sistema i države Crne Gore, te da će Vlada nastaviti da i dalje unaprjeđuje zdravstvo i položaj zdravstvenih radnika.
Nakon svečanih govora upriličena je projekcija tridesetominutnig filma o istorijatu bolnice i svim fazama njenog razvoja do današanjih dana, kao, kako je istako Ašanin, izraz dubokog poštovanja prema generacijama koje su sebe nesebično ugradile u, zaključio je, crnogorski hram zdravlja.
Na svečanosti su dodijeljene specijalne plakete pojedincima zaslužnim za razvoj nikšićkog zdravstva, Miloradu Peroviću, Dragutinu Vukotiću, Stevanu Čizmoviću i Kosti Miloviću.
