„Na osnovama ova dva značajna jubileja iz naše prošlosti počivaju temelji današnje Crne Gore. Ove značajne datume narod Crne Gore neće nikada zaboraviti i istrajno će poštovati svijetle tekovine boraca za slobodu i nezavisnost naše zemlje. S posebnim poštovanjem danas se podsjećamo 13. jula 1941. godine kada je pukla prva ustanička puška u Crnoj Gori. Trinaestajulskim ustankom stvorena je prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi“, navodi se u saopštenju UBNOR-a i antifašista Nikšića.
Doprinos crnogorskih partizana u pobjedi nad fašizmom je, kako navoode, nemjerljiv, a uloga koju je imao nikšićki srez u konačnoj pobjedi je primjer i ponos crnogorskog naroda.
„To najbolje pokazuju sljedeći podaci - nikšićki srez je dao preko 11.000 boraca narodnooslobodilačkog rata, od kojih je na bojištima širom Jugoslavije poginulo 1.540, dok je žrtava fašističkog terora bilo 665. Iz nikšićkog sreza bio je 501 nosilac ,,Partizanske spomenice 1941“, 48 ih je nosilaca Ordena narodnog heroja. Nikšićki srez podnio je pored ljudskih i velike materijalne žrtve i razaranja: srušeno je 4930 kuća, a 1282 su oštećene i gotovo uništen stočni fond. Više od 2.000 građana prošlo je kroz zloglasne zatvore i kazamate“, stoji u saopštenju.
„Ovoga dana sa ponosom govorimo i o 13 julu 1878. godine kada je Crnoj Gori 26. članom Berlinskog kongresa priznata nezavisnost i utvrđena nova državna granica. Time je viševjekovna borba Crne Gore za međunarodno priznanje njenog državnog subjektiviteta i njene de facto nezavisnosti bila uspješno završena. Crna Gora danas baštini antifašističke tekovine i korača putem civilizacijskog napretka rame uz rame sa ostalim narodima Evrope. Antifašizam, očuvanje nezavisisnosti, multietnički i multivjerski sklad trajna su opredjeljenja današnje Crne Gore i na ovim tekovinama nastavićemo da izgrađujemo našu budućnost“, poručiju oni.
