Stav da mladi treba da se bave politikom i da budu njeni aktivni učesnici branili su Ivan Adžić i Ksenija Krivokapić.
Adžić je tom prilikom istakao smatra da ako mladi ne počnu da se bave politikom, politika će početi da se bavi njima.
„Kroz politiku mladi ljudi mogu da se afirmišu i da pokažu svoju kreativnost, šta su sposobni da učine kao i svoje liderske sposobnosti. Bolje mladi znaju šta žele i oni treba da izlažu ono što žele i što misle da su njihove potrebe“, kazao je on dodajući da mladi ljudi kao zastupnici politika mogu uvesti neke nove ideje i dovesti do još boljih rezultata u svim poljima, kao i da na putu obrazovanja politika može biti velika pomoć.
Krivokapić je, u prilog toj priči navela različite definicije politike.
„Politika je, sa jedne strane, usko vezana za same kontflikte i različitosti među ljudima, a sa druge strane, vezana je za kompromise i spremnost ljudi na kompromise. Politika je djelovanja mladih u cilju poboljšanja društvenih standarda, tako da mislim da sam mladi čovjek koji je razumno biće osjeća želju da se donekle bavi sopstvenim životom, da kreira neku bolju sredinu u kojoj može da uspije“, jasna je ona.
Zašto smatraju da mladi ne bi trebali da se bave politikom objasnile su Ana Žižić i Nevena Josipović. Tako je Žižić kazala da mladi ne mogu biti pravi nosioci politike jer nemaju dovoljno političkog i životnog iskustva, kao ni dovoljno obrazovanja.
„Kada govorimo o političaru onda moramo da govorimo o svestranoj osobi, osobi koja nema znanja samo iz jedne nauke, osobi koja poznaje psihologiju naroda, osobi koja će da se zalaže za druge ljude. Mladi prvenstveno moraju da se obrazuju, da se izgrade, a tek nakon toga, nakon što se ostvare svoje životne ciljeve, nakon što se ostvare na profesionalnom planu, mogu da počnu da se bave politikom“, smatra ona.
Taj stav je zagovarala i Josipović rekavši da mladi nemaju dovoljno ni iskustva ni znanja o politici te da radi obrazovanja nemaju dovoljno vremena da budu u partiji.
„Sa 18 godina mislim da ne bi trebali da se orijentišemo za neku partiju, s obzirom da nemamo dovoljnu količinu informacija o politici i samoj partiji. Postoji i strah od diskriminacije i osude sredine“, dodala je ona.
A o korisnosti društvenih mreža, sinoć su kao pobjednici prve debate i plasiravši se u drugi krug, govorili opet Krivokapić i Adžić.
Krivokapić smatra da društvene mreže omogućavaju prenos informacija, komuniciranje sa onima koji su u nekoj drugoj državi, na jednostavan način ispunjavanje prijavnica za školu, posao, kurseve, seminare, dobru i brzu reklamu i mogućnost za samoiskazivanje.
„Dešava se često da osoba svoje vrline, mane ili talente iznese na neki javan način, a društvene mreže su tu kao neki pomagač ili pokretač, preduzimač za samoiskazivanje mladih i za iskazivanje kreativnosti kod mladih. Pokretači su društvenih promjena, na njima se pokreću razne himanitarne akcije, potpisivanje peticije i tako na lagan način davamo svoj doprinos i učestvujemo u važnim promjenama“, pojasnila je ona.
A da društvene mreže u današnjem svijetu predstavljaju revoluciju tehnologije i povezivanje svih nas, kazao je Adžić zagovaravši takođe stav „za društvene mreže“
„Preko društvenih mreža možemo da se povežemo sa nekim ko nam je mnogo udaljen, koga smo davno nekada poznavali, ili nekoga koga nikad u životu nismo vidjeli pa želimo da ga upoznamo. Na taj način možemo da stvorimo krug ljudi oko sebe koji vole nas i koje mi volimo“, tvrdi on.
Različito misle Dajana Radulović i Miloš Radulović, koji su zajednički branili stav „protiv društvenih mreža“.
„Društvene mreže prouzrokuju veliku zavisnost koja je jača čak i od droge i alkohola. Pretjerano korišćenje društvenih mreža se povezuje sa gubljenjem osjećaja za vrijeme i za zanemarivanje osnovnih potreba“, istakla je Dajana dodajući da se na njima često dešava krađa identiteta čije su žrtve nerijetko i političari, političke partije i institucije.
Miloš slično misli, navodeći kao manu drušvenih mreža i kršenje izborne tišine, ali i otuđivanje ljudi, informacije kao netačne, podmetnute i zloupotrebljene, trošenje velikog dijela slobodnog vremena..
„Problemi se mogu javiti onda kad društvene mreže postanu virtuelna simulacija realnosti, odnosno stvarnog života“, dodao je on.
Kao pobjednik i iz ove debate izašli su Ksenija Krivokapić i Ivan Adžić koji su branili stav „za“. Nakon toga su dva najbolje kotirana debatera pojedinačno diskutovali o temi iznenađenja „Avanturistički park - Park šuma Trebjesa“ koja je jedna od tema na razmatranju SO Nikšić. Te „titule“ su sinoć ponijeli Ana Žižić koja je kazala da bi se valorizacijom Trebese došlo do njenog savršenstva i Ksenija Krivokapić koja je kazala da je Trebjesa već dovoljno posebna i iskorišćena.
Ovom debatom su u DPS-u, prema riječima predsjednice mladih Marije Perović, željeli da čuju stavove mladih maturanata Nikšića na različite teme koje su, kako kaže, aktuelne u životu svakog mladog čovjeka.
„Večerašnja debata je pokazala da aktivizam mladih mora biti mnogo snažniji i sadržajniji u svemu onome što je važno za njihovu budućnost. Reme kao što su „mladi i politika“ i „mladi i društvene mreže“ su se pokazale kao zaista interesantne i nešto što preokupira pažnju mladog čovjeka u savremenoj Crnoj Gori. Izuzetno mi je drago što se tokom večerašnje debate uključio veliki broj mladih, što je dovoljan pokazatelj da mladi žele da se aktivno uključe u život zajednice“, kazala je ona nakon debate.
