U svijetu je tip mikrokvalifikacije ranije uveden sa ciljem da se obrazovni sistem prilagodi brzim promjenama na tržištu rada.
Predlogom zakona, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjetem nauke i inovacija MPNI, je pređvideno da je, umjesto organizatora obrazovanja odraslih, za sprovođene ispita za provjeru znanja, vještina i kompetencija za sticanje stručne kvalifikacija nadležan Ispitni center.
“Takođe se propisuje nadležnost Centra za stručno obrazovanje u postupku priznavanja inostranih sertifikata o stečenim stručnim kvalifikacijama za koje su do sada bili nadležni organizatori obrazovanja odraslih. Na taj način će se unaprijediti kvalitet i efikasnost ovih postupaka i poboljšati pravna sigurnost kandidata, odnosno podnosilaca zahtjeva i u cjelini poboljšati sistem sticanja stručnih kvalifikacija”, navodi se u dokumentu.
Predlogom zakona se po prvi put uvodi mogućnost sticanja mikrokvalifikacija kojima se potvrđuju učenja nakon kratkih obuka.
“Mikrokvalifikacije ciljano pomažu pojedincima u sticanju znanja, vještina i kompetencija koje su im potrebne za lični i profesionaini razvoj. Radi se o kvalifikacijama male kreditne vrijednosti, ali koje treba da omoguće brže sticanje novih znanja, vještina i kompetencija koje su potrebne tržištu rada”, piše u Predlogu zakona.
Takođe ovim zakonom se definišu mikrokvalifikacije kao stečeno znanje vještine i kompetencije koje polaznik stiče na osnovu jednog ili više ishoda učenja i određuje njihov obim od 1 do 5 kredita CSPK-a, nakon završenog programa obrazovanja odraslih kod licenciranog organizatora obrazovanja, koji se donosi u skladu sa posebnim propisom, koje se dokazuju potvrdom o stečenoj mikrokvalifikaciji i uvažavaju u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije.
“Umjesto dosadašnjih ključnih vještina, ovim zakonom je predviđeno da se ključne kompetencije (u oblasti informacionih i komunikcionih tehnologija, stranih jezika i slično, bitne za obavljanje poslova u okviru zanimanja), obima 1 do 5 CSPK-a, dokazuju potvrdom o stečenoj ključnoj kompetenciji, te da se stiču u skladu sa ovim zakonom, i takođe se uvažavaju u postupku sticanja stručne kvalifikacije”, pojašnjeno je Predlogom zakona.
Umjesto dosadašnjeg uslova za sticanje stručne kvalifikacije od najmanje 17 godina života, nacrtom zakona je predviđen uslov da lice koje stiče navedene kvalifikacije ima najmanje 15 godina života.
“To je u skladu sa propisima kojima se definiše pojam odraslih, kao i precizira pojam stranca koji može steći kvalifikaciju u skladu sa posebnim propisima. Takođe, Predlogom zakona je definisano da, umjesto organizatora obrazovanja odraslih, Centar za stručno obrazovanje vrši priznavanje inostranih sertifikata o stečenoj stručnoj kvalifikaciji, kao i inostranih potvrda o stečenoj mikrokvalifikaciji, te da u tom postupku, Centar obrazuje komisiju na čiji predlog donosi rješenje o priznavanju, u skladu sa propisanim kriterijumima, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva u skladu sa Zakonom o upravnom postupku”, ističe se u Predlogu zakona.
Osim toga precizira se da priznavanje inostranih sertifikta, odnosno potvrda o stečenoj mikrokvalifikaciji u oblasti visokog obrazovanja vrši ustanova visokog obrazovanja u skladu sa svojim aktom.
Predlogom zakona je predviđeno da se postupak za sticanje stručne kvalifikacije, odnosno mikrokvalifikacije, kao i priznavanje inostranog sertifikata, pokreće zahtjevom.
“Zahtjev za provjeru za sticanje nacionalne stručne kvalifikacije podnosi se Ispitnom centru, preko organizatora obrazovanja kod kojeg je polaznik završio program, odnosno direktno Ispitnom centru ukoliko se stiče kvalifikacija direktnom provjerom znanja vještina i kompetencija kod Ispitnog centra”, naglašeno je u dokumentu.
Ukoliko nema licenciranog organizatora obrazovanja, zahtjev za direktnu provjeru se podnosi Ispitnom centru, a kandidat je u tom slučaju dužan da obezbijedi uslove da se ispit obavi kod odgovarajućeg pravnog lica koje obavija djelatnost u skladu sa zakonom. Time će se, smatraju u MPNI, prevazići problem koji je do sada bio prisutan da se i u slučaju kada nema odgovarajućeg licenciranog organizatora obrazovanja, kandidatu omogući sticanje stručne kvalifikacije.
“Predlogom zakona se predviđa da se zahtjev za provjeru za sticanje mikrokvalifikacije podnosi organizatoru obrazovanja kod kojeg je polaznik završio program obrazovanja, odnosno ustanovi visokog obrazovanja za sticanje mikrokvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja”, pojašnjeno je.
Propisuju se i nadležnosti za obrazovanje ispitne komisije za sticanje stručnih kvalifikacija, odnosno mikrokvalifikacija.
“U postupku sticanja stručne kvalifikacije ispitnu komisiju, umjesto organizotora obrazovanja, obrazuje Ispitni centar od licenciranih ispitivača sa liste ispitivača, a u slučaju da nema licenciranih ispitivača za odgovarajuću stručnu kvalifikaciju, ispitivač je licencirani ispitivač za srodnu oblast, čime se omogućava nesmetani postupak sticanja stručne kvalifikacije”, piše u Predlogu zakona.
U skladu sa izmjenama predviđenim ovim zakonom da Ispitni centar vrši provjeru znanja za sticanje stručne kvalifikacije, uređena je i materija koja se odnosi na nadležnost za izdavanja sertifikata.
Predviđeno je da Ispitni centar izdaje sertifikat kandidatu koji je uspješno završio ispit za sticanje nacionalne stručne kvalifikacije do nivoa visokog obrazovanja, dok potvrdu o stečenoj mikrokvalifikaciji i ključnoj kompetenciji izdaje organizator obrazovanja.
Prigovor na utvrđeni uspjeh na ispitu za sticanje stručne kvalifikacije do nivoa visokog obrazovanja podnosi se Ispitnom centru, odnosno organizatoru obrazovanja u postupku za sticanje mikrokvalifikacije – ključne kompetencije.
