Ograničavanje trajanja profesionalne prakse na 15 dana je neophodno jer su novi obrazovni programi u stručnom obrazovanju koncipirani na načun da praktično obrazivanje u toku nastave, koje se organizuje u školi, kao i kod poslodavaca, obuhvata do 45 odsto ukupnog broja časova, kako bi učenici tokom obrazovanja bili u mogućnosti da steknu neophodna znanja vještine i kompetencije za zanimanja za koja se obrazuju.
“Praksa zemalja koje imaju razvijeno stručno obrazovanje je takva da se stavlja akcenat na obrazovanje kod poslodavca u toku nastavne godine, a ne nakon završetka nastavne godine”, piše u obrazloženju Prijedloga zakona.
Imajući to u vidu, Zakon o stručnom obrazovanju već 15 godina omogućava obrazovanje učenika stručnih škola kod poslodavca (dualno obrazovanje). Na predloženi način stvoriće se uslovi da tokom ljetnjeg raspusta, nakon završene profesionalne prakse, poslodavci sa tim učenicima uz saglasnost roditelja zaključe ugovor o radu na određeno vrijeme što će doprinijeti zapošljavanju domaće radne snage tokom ljetnjih mjeseci.
"Konačno profesionalna praksa u trajanju od 15 radnih dana je sasvim dovoljna kao obaveza koju nameće država u cilju savladavanja praktičnih znanja ovih učenika u realnom radnom okruženju i ne treba da bude poslodavcima način da dobiju besplatnu radnu snagu. Ukoliko bi se prihvatio prijedlog da profesionalna praksa traje najmanje 30 radnih dana dovelo bi se u pitanje mogućnost ovih učenika da koriste ljetnji raspust kao ostali učenici, da se pripremaju za polaganje popravnih ispita i dr. da zaključuju ugovore o radu tokom ljetnjeg raspusta ukoliko to žele, što ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale učenike srednjih škola”, piše u obrazloženju Prijedloga zakona.
Izvor: portalanalitika.me
