“Bivša Jugoslavija je 1948. rekla Staljinu ne, a iste godine u Mađarskoj je ukinut višeparlamentarni suistem i dolazi do jake diktature, od koje je bivša Jugoslavija mogla da pobjegne, upravo iz razloga što je Staljinu rekla ne. Ta neodlučnost Mađarske koja se kobne 1948. godine prećutno odnijela prema represiji i diktaturi dovela je 1956. do kulminacije i tada dolazi do revolucije”, kazao je Poša.
Prof. dr Živko Andrijašević kazao je da je mađarska revolucija bila težnja za slobodom i odbranom vrijednosti koje koje se tiču ljudskih prava i demokratskog poretka.
“Mi u Crnoj Gori razumijemo i taj pokret i tu težnju, razumijemo nažalost i sistem koji je taj pokret izazvao i uslovio. Razumijemo šta je to staljinizam, jer je to dio ne samo naše prošlosti, već i dio naše političke kulture i obrazac političkog mišljenja. Razumijemo i svojom istorijom i borbom za nezavisnost i slobodu. Kada kažemo borba protiv staljinizma ne mislimo samo na sovjetski staljinizam već na svaki koji živi i nakon onog koji mu je dao ime i neki istorijski okvir”, kazao je Andrijašević.
Dekan Filozofskog fakulteta doc. dr Goran Barović kazao je da je u pitanju jedna veoma interesantna tema koju studenti istorije na tom fakultetu obrađuju u seminarskim i diplomskim radovima, tako da je značaj predavanja tim prije veći jer iz prve ruke imaju priliku da čuju o dešavanjima iz 1956. godine, koji su razlozi za to, kako je ona tekla i koje su posljedice svega toga.
Ambasada Mađarske je organizovala i izložbu „Za slobodu i nezavisnost“, koja u slikama prikazuje dešavanja u Mađarskoj za vrijeme revolucije.
vijesti.me
