Kako se navodi u saopštenju, delegacija je išla 7. juna da položi cvijeće i pokloni se žrtvama fašizma, ali nijesu znali, kako su kazali, da se toga dana održava veliki narodni zbor koji je organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska u pomen na ove žrtve.
„Poslije Bitke na Neretvi, fašisti SS divizije „Princ Eugen“ uz podršku domaćih izdajnika pretvorili su Pivu u buktinju. Jednostavno u svom naletu ubijali su sve što je hodalo, palili, žarili, bacali niz litice hiljade nedužnih Pivljana. Ipak, najteže i najžalosnije je bilo ovdje u Dolima gdje je nastradalo 522 žitelja ovoga kraja a među njima 109 djece. U ovim zlodjelima stradale su brojne porodice, a ipak najviše su izginuli Blagojevići, njih 220. Ovdje je masovni pokolj izvršen nad seljacima Dube, Miljkovca, Bukovice, Zaborja, Rudinica i Seljana. Pivska krvava bajka je jedan od najsvirepijih zločina koji se desio u toku II svjetskog rata. I danas na ovom mjestu čini mi se da se još čuje plač, jauci i lelek nedužne djece, žena i staraca. Pomenuću samo dva zvjerstva koja najbolje oslikavaju ovaj zločin. Prvi: sedamaestogodišnja Jaglika Adžić uspjela je da se otrgne i pobjegne od zlikovaca, ali kada je viđela da u zapaljenoj kući gdje je bilo oko 50 stanovnika se nalaze i njeni roditelji i tri brata od dvije, četiri i osam godina, vratila se i ulećela u zapaljenu kuću da izgori zajedno sa njima. Drugi: novorođeno dijete porodice Đikanović kome roditelji ni ime nijesu uspjeli da nađedu i to je najmlađi mučenik ove pivske tragedije", piše u saopštenju SUBNOR-a.
Autor ovog spomen-kompleksa, koji je izgrađen 1976. godine u znak sjećanja na pale žrtve je akademski vajar Luka Tomanović, dodaje se u saopštenju.
"Ovakva mjesta moramo redovno obilaziti sa željom da se ovakva krvoprolića neće više nikad događati. Moramo ih obilaziti i klanjati se njihovim sjenima koji su samo željeli da žive u slobodi u svojoj prelijepoj domovini", zaključuje se u saopštenju SUBNOR-a.
