Majke su, nakon objavljivanja odluke, pokušale da nasilno uđu u u zgradu Ustavnog suda, u čemu ih je spriječila policija.
U Ustavnom sudu Crne Gore je završena javna rasprava o ocjeni ustavnosti Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je predviđeno da majke sa troje i više djece imaju pravo na doživotnu naknadu.
Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković i sudije Milorad Gogić, Miodrag Iličković, Desanka Lopičić, Mevlida Muratović, Hamdija Šarkinović i Budimir Šćepanović su na današnjoj sjednici većinom glasova donijeli odluku kojom se ukidaju odredbe člana 4. (član 54.a st. 2. 3. i 4. i član 54.b) Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke.
"Utvrđuje se da odredba člana 4. (član 54.a stav 1.) istog Zakona, u vrijeme važenja, nije bila u saglasnosti s Ustavom. Ustavni sud određuje da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije, nastale nakon prestanka važenja neustavnih odredaba člana 4. (čl. 54.a i 54.b) Zakona, iz st. I i II izreke ove odluke, na način da je Vlada Crne Gore dužna da, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke Ustavnog suda u "Službenom listu Crne Gore'', Skupštini Crne Gore podnese predlog Zakona o izvršenju ove odluke, kako bi se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, koje im je priznato na osnovu neustavnih odredaba člana 4. (čl. 54.a i 54.b) Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, uskladio s Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda, izraženim u ovoj odluci. Ova odluka objaviće se u “Službenom listu Crne Gore“", navedeno je u obrazloženju odluke, objavljene na sajtu Ustavnog suda.
Pomoćnik ministra rada Goran Kuševija je na javnoj raspravi izjavio da imamo slučaj da su tri žene iz jedne porodice ostvarile pravo na naknadu, baka koja ima devedeset godina,njena kćerka i unuka.
"Ukupno 22051 žena ima pravo na naknadu, a za isplatu prošle godine je isplaćeno oko 54 miliona eura. Od 2015-2017. godine je povećana nezaposlenost za oko 67 odsto, a žena skoro 90 odsto jer se žene prijavljuju na zavod za zapošljavanje kako bi ostvarile pravo na naknadu. Više od 19 hiljada žena ima preko 40 godina, a prosjek je 55 godina", dodao je Kuševija.
Njegovo mišljenje je osporio Aleksandar Saša Damjanović, koji je kazao da ustvari sad imamo tačne podatke o broju nezaposlenih, jer žene imaju interes da se prijave na Biro, što do sada nije bio slučaj.
Sa druge strane, profesorica na Pravnom fakultetu Vesna Simović Zvicer je kazala da tvrdnje Damjanovića nijesu tačne, jer postoji dobrovoljna nezaposlenost, da je osnovni cilj prijavljivanja na Biro da se uključe u rane programe zapošljavajanja, što žene koje čekaju da ispune uslov godina na Biro ne rade.
Ona je kazala da je zakon diskriminatorski u odnosu na medjunarodna dokumenta koja je Crna Gora prihvatila i u odnosu na Ustav i da je školsi primjer kako se zakon ne smije više donositi. Dodala je da je diskriminatorski po više osnova u odnosu na žene koje su rodile troje djece, a koje nijesu bile na Birou ili radile, jer se pravo na nakadu ne može uslovljavati radnim odnosom, da se time što se propisuje i do 25 godina radnog staža kao uslova ne podtiče natalitet, što je cilj zakona.
Aleksandar Saša Damjanović u ime predlagača zakona je kazao da je vlada izmjenama zakona, kojima su naknade smanjene a sud ocijenio da je to ustavno dao legitimitet.
O ovom zakonu je, kako je dodao bespredmetno raspravljati nakon smanjenja jer više nije riječ o istom zakonu, jer u suštinskom dijelu nije više isti.
"Rasprava je zakašnjela i neće ostvariti pravne posljedice. Zakon nije diskriminatorski, jer nikome ne ukida ili smanjuje pravo i u cilju je demokratskog razvoja", ostao je Damjanović pri svom stavu.
Sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković je kazao da se o zakonu rapravlja post festum, da su sada svi nezadovoljnji-majke koje su imale legitimna očekivanja, vlada koja mora da štiti budžet, ali i da na vrijeme nije uradjena finansijska procjena, da Vlada nije podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti, ali ni sam Ustavni sud nije pokrenuo inicijativu, iako je na to imao pravo.
Inicijativu su podnijeli Dragoljub Bukilic, Gospava Vujisić i Draginja Rakočević iz Kolašina, ocjenjujući da su pojedine odredbe Zakona u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
Raspravi ne prisustvuju predstavnici predlagača ocjene ustavnosti.
Sudija izvjestilac Budimir Šćepanović objasnio je da je u inicijativi za ocjenu ustavnosti navedeno da su odredbe diskriminatorske.
Vlada je dala negativno mišljenje u vezi tog zakona, zbog diskriminatornog karaktera predloženih rješenja i aspekta predmeta uređivanja.
"Radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, s obzirom na to da se pravo na socijalnu zaštitu ostvaruje po osnovu socijalno-zaštitnih kriterijuma", kaže se u mišljenju Vlade.
Skupština je na predlog Vlade usvojila krajem prošle godine izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima je naknada koja je bila 336 EUR smanjena na 264, a sa 192 na 144 EUR.
Predstavnica majki Željka Savković je, nakon odluke Ustavnog suda, okupljanja majki ispred tog suda i sukoba sa policijom, izjavila da odluka, njoj kao laiku, nije realna.
„Ono u šta ste nas doveli je život majki Crne Gore koje su prevarene, koje su ovdje danas da odbrane doživotno stečeno pravo. Ovaj protest nije zakazan da bi se nešto rušilo nego da se zakoni poštuju, ovo nije političko obracanje već obraćanje majke troje djece koja je poslije trideset godina radnog staža došla na ulicu da brani svoje pravo“, kazala je Savković.
portalanalitika.me
