Tako će maksimalna maloprodajna cijena vekne pšeničnog bijelog hljeba tip - 500 od 500 do 600 grama iznositi 0,50 eura po komadu, a od 300 do 400 grama 0,40 eura po komadu.
Cilj donošenja odluke je, kako su kazali iz tog resora, sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.
„U godini socijalne pravde, osim što smo uveli dječji dodatak, pokrenuli projekat turističkih vaučera, pokrenuli inicijativu za ispitivanje rada zaposlenih u socijalnoj djelatnosti, uveli socijalni bon kao pomoć našim građanima da prebrode krizu izazvanu pandemijom korona virusa, ograničili smo i maloprodajnu cijenu pšeničnog bijelog hljeba. Sve ovo nije moguće uraditi ako nemamo zajedničku viziju i cilj, a to je društvo jednakih šansi. Cilj je da način pomaganja građanima bude vidljiviji i da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija“, izjavio je ministar Jakov Milatović.
Istakao je da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.
"Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom Covida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip - 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip - 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi", kaže se u saopštenju.
Privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koja se bave prometom hljeba iz člana 2 ove odluke, dužna su da obrazuju cijene u skladu sa ovom odlukom.
"Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do 31. decembra 2021. godine", saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Milatović je kazao i da je Vlada usvojila Informaciju o postupanju sa oko 64 hiljade litara jestivog ulja kojom se nalaže nadležnim institucijama da sprovedu aktivnosti kako bi ulje bilo podijeljeno socijalno ugroženom stanovništvu.
On je, kazali su iz Ministarstva, rekao da su pored programa socijalnog bona, koji je ranije najavljen od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ovo dodatne mjere kojima se reaguje na nagli skok cijena osnovnih proizvoda.
„U jeku evidentnog porasta cijena osnovnih životnih namirnica na globalnom nivou, Vlada prikuplja podatke i analizira marže u trgovinama, kako bi u skladu sa tim nastavila efikasno da reaguje. Ovo je dokaz da se u vremenu krize ponašamo odgovorno, ne smanjujući plate i penzije, pomažući socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Cilj je da krizu prebrodimo na način da oni koji najmanje mogu, ne trpe njene posljedice", zaključio je Milatović.
