Usvajanjem ovih normi, dvije trećine djece u Crnoj Gori bilo bi dovedeno u nepovoljniji položaj od djece predškolskog uzrasta, navodi Mijušković i dodaje da je, bez istraživanja, predlagač zauzeo stav da su djeca do šest godina „najosjetljiva populacija našeg društva“, što može ukazati na činjenicu da je takav stav donijet proizvoljno. Na ovo je nedavno za Pobjedu ukazala i advokatica Maja Živković dovodeći u pitanje ustavnost takvog rješenja imajući u vidu da se u obrazloženju pozivaju na članove Ustava koji propisuju da majka i dijete uživaju posebnu zaštitu, iako tretira samo djecu predškolskog uzrasta.
Karakter mjera
Za Mijušković je takođe nejasno da li mjera uvođenja dječjeg dodatka ima socijalno zaštitni karakter ili se radi o populacionoj politici.
"Ukoliko je cilj norme smanjenje siromaštva, jedan od načina bio bi propisivanje novih uslova za ostvarivanje prava na dodatak za djecu, čime bi se mogao obezbijediti veći obuhvat djece iz socijalno ugroženih porodica. Ukoliko je međutim norma definisana kao mjera populacione politike, potrebno je upodobiti tako da omogućava ostvarivanje prava na dodatak svakom djetetu bez izuzetka", navodi se u mišljenju Mijušković.
Podsjeća na stav Evropskog suda u Strazburu da je razlika u postupanju diskriminatorna ukoliko nema nikakvo objektivno i razumno opravdanje, odnosno ako ne služi postizanju legitimnog cilja ili ne postoji razuman odnos srazmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja. Ukazuje i na posljedice nepoznavanja instituta diskriminacije, podsjećajući na ukidanje odredbi istog zakona koji se odnosio na majke troje i više djece čime je stvoreno nejednako postupanje među različitim kategorijama djece. Te posljedice, kako navodi, i dalje traju.
Zabrana diskriminacije po osnovu starosti i razlika između djece po bilo kom osnovu propisana je i zakonima o socijalnoj i dječjoj zaštiti i o zabrani diskriminacije, što je sadržano i u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Mijušković ocjenjuje da se predloženim rješenjem kojim je pravo na dječji dodatak ograničeno na troje djece u porodici u neravnopravan položaj dovode djeca iz iste porodice.
"Cijenimo da bi izmjena ove norme i omogućavanje da sva djeca u porodici primaju dodatak, doprinijela i smanjenju siromaštva, jer su prema relevantnim istraživanjima porodice sa više djece naročito izložene riziku od siromaštva", zaključuje Mijušković u mišljenju upućenom
Skupštini naglašavajući da se ovi predlozi zakonskih rješenja moraju usaglasiti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima shodno antidiskriminatornom zakonodavstvu.
Komentarišući nedavno za Pobjedu ovaj predlog iz udruženja Roditelji su postavili pitanje na osnovu čega je donijeta odluka da se dječji dodatak opredijeli samo djeci do šest godina, ukazujući da bi o ovako važnim pitanjima trebalo da se čuje i glas porodica i djece, što je u ovom slučaju izostalo. Bivši sudija Evropskog suda i profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić je tada ukazao da je ovom pitanju trebalo da prethodi kreiranje socijalnih kartona i kompleksno socijalno, sociološko i ekonomsko istraživanje uz napomenu da se prema međunarodnim standardima pod djetetom podrazumijeva svaka osoba koja još nije napunila 18 godina, na šta je ukazala i Mijušković.
Izvor: Pobjeda
