Korekcijama u biračkom spisku trebalo je da se bavi i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali to skupštinsko tijelo već neko vrijeme ne funkcioniše. Vlast i opozicija optužuju se za opstrukciju i nedostatak volje da se dođe do dogovora. Ipak, kako je za Radio CG kazala potpredsjednica Parlamenta Branka Bošnjak, radne grupe su završile dosta posla i ne treba još mnogo napora da se formulišu kvalitetna zakonska rješenja.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, pravo glasa na predstojećim predsjedničkim izborima ima preko 543 hiljade građana. To znači da birači čine skoro 90 odsto stanovnika.
Iz Centra za monitoring i istraživanje ukazuju da je upravo ta nesrazmjera između broja glasača i ukupnog broja crnogorskih građana jedna od glavnih mana biračkog spiska. Problem su i duplo upisani birači, odnosno oni koji su, osim u Crnoj Gori, registrovani i u nekoj drugoj državi.
”Vrlo je zabrinjavajuće da u zemlji koja ima 600 hiljada stanovnika nijesmo u mogućnosti da toliko dugo sredimo ono što su osnovni registri koji čine jedan birački spisak. U ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoji institucija koja može sa sigurnošću reći ko su zaista birači u našoj zemlji”, kazala je Radiju CG izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić.
Dio naših građana koji se odselio, ali ne i odjavio iz Crne Gore, u susjednim državama dobio je državljanstvo i po tom osnovu glasa u tim zemljama.
Međutim, ne postoji spremnost država regiona da dostave podatke o upisanim biračima, navode u CEMI-ju. Zato predlažu da se provjeri prebivalište svakog crnogorskog građanina.
”Mi smo predlagali dva načina. Ili da Ministarstvo unutrašnjih poslova obiđe sve pojedinačne državljane i tako utvrdi imaju li prebalište u Crnoj Gori, ili da propiše obavezu našim građanima da se sami prijave i na taj način potvrde prebivalište”, saopštava Nenezić.
Sređivanje biračkog spiska i kreiranje odgovarajućih zakonskih rješenja bili su zadaci Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. No, to skupštinsko tijelo već neko vrijeme ne funkcioniše. Članica odbora iz PzP-a Branka Bošnjak objašnjava zašto.
”Potpredsjednik skupštine bio je na čelu tog odbora, ali je podnio ostavku, tako da plenum treba ponovo da bira sastav odbora. Dodatno je situaciju zakomplikovalo to što opozicija, odnosno DPS, bojkotuje rad parlamenta”, navela je Bošnjak.
Ipak, Bošnjak pojašnjava da su radne grupe tog odbora završile dosta posla. Više vremena biće potrebno jedino za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika jer je za to neophodna dvotrećinska većina u parlamentu.
”Ali mnogi drugi zakoni - o državljanstvu, o registrima boravišta i prebivališta, o biračkom spisku, o ličnoj karti, svi se oni donose sa 41 glasom. Radne grupe su dosta toga odradile, tako da sam mišljenja da bismo makar te zakone mogli vrlo brzo da usvojimo”, rekla je Bošnjak.
Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a ističe da kod aktuelne parlamentarne većine nije bilo volje da se reformiše izborno zakonodavstvo.
“Zato pozivam na dijalog da što prije nastavimo sa radom na rješenjima iz oblasti izbornog zakonodavstva, kako bismo brzo došli do konkretnih zakonskih predloga”, izjavila je Vuksanović Stanković.
Poslanica SDP-a poručuje da neće dozvoliti izborni inžinjering u okviru biračkih spiskova.
”Nećemo dozvoliti da se iz biračkog spiska brišu naši građani koji su na privremenom radu u inostranstvu”, potcrtava Vuksanović Stanković.
Iz nevladinog sektora više puta su upozoravali da desetine hiljada građana koji duže vrijeme ne žive u Crnoj Gori, a imaju pravo glasa, mogu značajno da utiču na izborni rezlutat. Iz CEMI-ja navode da se države regiona pozivaju na tajnost podataka o ličnosti, zbog čega ne dostavljaju Crnoj Gori potrebnu dokumentaciju, kako bi se riješio problem sa duplo upisanim biračima.
