Urbanističko-tehnički uslovi (UTU) su smjernice za izgradnju objekta i predstavljaju prvi korak ka dobijanju graševinske dozvole. U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji izdaju se na osnovu usvojene prostorno-planske dokumentacije.
Rakočević dodaje da je stiglo nekoliko zahtjeva za legalizaciju objekata i da je ta procedura u toku.
"Ti zahtjevi su u proceduri i imaće važeći zakonski tretman kao i svi objekti u postupku legalizacije. Očigledno je da nije bilo previše zahtjeva i da ovaj Sekretarijat nije nikome izdao urbanističko-tehničke uslove i dozvolu za gradnju", ponovila je Rakočević.
KOLIBIŠTA
Kapetanovo jezero koje legendom i imenom podsjeća na nikšickog kapetana Mušovića je decenijama bilo mjesto izdiga stočara iz tog dijela Rovaca. Najviše ih je bilo iz Veljeg Dubokog.
Vlasnik jedne kolibe, uz molbu da mu ime ne objavljujemo, objašnjava da su na toj stočarskoj tradiciji nastali u prvoj polovini prošlog vijeka prvi objekti pored Kapetanovog jezera.
"To su klasične stočarske kolibe u kojima se boravilo nekoliko ljetnjih mjeseci koliko je trajao izdig na planinu. Radi se o objektima katunskog tipa koje su gradili Dubočani (stanovnici Veljeg Dubokog). I onima nekadašnjim i onima koji su u posljednje vrijeme modernizovani. Na tim lokacijama su sa stokom izdizali naši prađedovi, đedovi, očevi. Mi smo kao djeca tuda čuvali stoku i gađali kamencicima u jezero. Po tom osnovu izdizanja, nasilijedili smo kolibišta koja smo modernizovali. Takvi objekti nijesu legalizovani i nijesmo ni tražili zahtjeve za legalizaciju", priča sagovornik Pobjede.
APEL NVO
Iz Nevladine organizacije Zeleni Crne Gore pozvali su u srijedu nadležne da što prije obiđu Kapetanovo jezero sa okolinom gdje je kako navode u toku degradacija – grade se turistički objekti koji će upropastiti taj vrijedni prostor.
U pismu proslijeđenom Vladi, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, lokalnim upravama Nikšića i Kolašina i medijima, Zoran Ilinčić i Radosav Nikčević podsjećaju da Kapetanovo jezero, sa okolinom (Maganik, Lukavica, Žurimovi, Kapa Moračka, Tali, Stožac, Izvorište Morače i Komarnice...) spada u sam vrh planinsko-turističkih potencijala Crne Gore, a da se tamo ovih dana podižu bez plana, bez dozvola, bez koncepcije razvoja... turistički objekti.
Iz te NVO poručuju kako nijesu za to da se tamo ništa ne gradi, već da se gradnja na toj lokaciji plansko-razvojno osmisli, pa da se onda, na osnovu takvog dokumenta, podiže integralna-turistička struktura - navedeno je u saopštenju.
Očigledno je da Kapetanovom jezeru treba red i rad. Rješenje koje će uvažiti i tradiciju i vlasnike kolibišta, ali i precizirati šta se i na koji način može graditi oko vode.
Taj prostor više ne pripada samo stočarima i samo ribolovcima. Sa modernim putevima, Kapetanovo jezero i prirodne ljepote oko njega, biće adresa turističke ponude koje ima samo ovdje gdje se granice, ali i o razvoju dogovaraju, Nikšić i Kolašin.
Kolašinsko, a Nikšiću bliže
Kapetanovo jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.678 metara i duboko je 35 metara. Na samoj je granici dvije prostrane crnogorske opštine – Nikšića i Kolašina.
Administrativno pripada Kolašinu i to je kako se priča zasluga jednog domaćina iz Rovaca koji se malo hrabrošću, malo diplomatijom izborio da Kapetanovo jezero bude Rovačko, a samim tim i da pripada Kolašinu.
Sa strane Nikšića se brže i udobnije dolazi do Kapetanovog jezera pa je zbog bolje saobraćajne komunikacije više Nikšićana nego Kolašinaca koji posjete ovaj prirodni dragulj.
Doduše i Kolašin se sprema da mu Kapetanovo jezero, sada daleko preko 60 km, bude "bliže". Asfalt je odavno krenuo od Jadranske magistrale ka Međuriječju, Cerovići, Liješnju, a najavljuje se da nije daleko dan kada će se modernim puten dolaziti do Kapetanovog jezera.
Salonit i betonski blokovi umjesto prirodnih materijala
Rast turistićke vrijednosti a time i valorizacije prostora oko Kapetanovog jezera, učinio da interesovanje za gradnju pored jezera, prevaziđe kolibe i forme njihove građevinske modernizacije.
Poznati turistički radnik Darko Bulatović, vlasnik eko-katuna na Bjelasici, se prisjeća kako su prije 30 i više godina išli u ribolov na Kapetanovo jezero.
"Trebalo je preći više od 60 kilometara od Kolašina do Kapetanovog jezera. Okupi se društvo, nas desetak zaljubljenika u prirodu i ribolov. Razapnemo šatore, imamo hrane i pića, ostanemo dva-tri dana. I ne ostavimo traga da smo bili tu. Tada su pored Kapetanovog jezera bile samo klasične kolibe onih koji su izdizali sa stokom. Sada čujem da se gradi i zida betonskim blokovima. Da se pokriva "salonitom". Grade betonske objekte, a oko njih ambijentalni kamen od kojeg se takođe može graditi. Pokrivaju "salonitom" umjesto daskom. Vjerujem da bi sa kamenom i daskom bili uklopljeni kako treba i imali svoju i turističku, ali i ekološku funkciju", kaže Bulatović.
Izvor: Pobjeda
