"Procijenjena stopa internog povrata na investiciju, koja se kreće između šest i 12 odsto, zavisno od scenarija, te njegova snažna međuzavisnost sa efektima na rad postojeće hidroelektrane Piva, ukazuje na to da je ovaj projekat prvenstveno finansijski atraktivan vlasniku -Elektroprivredi", kaže se u koncesionom aktu.
Navodi se da je osnovni zaključak da se projekat može smatrati ekonomski i finansijski izvodljivim i atraktivnim zbog ekonomske spoljne koristi za zajednicu, ali prvenstveno zbog sposobnosti da ubrza energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije kroz stvaranje pretpostavki za još bržu integraciju novih solarnih i vjetroelektrana.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je krajem avgusta uručila akt o koncesiji za izgradnju HE Komarnica izvršnom direktoru EPCG Igoru Noveljiću. EPCG je nedavno Ministarstvu održivog razvoja uputila zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za građenje HE Komarnica.
Rok trajanja koncesije je utvrđen na maksimalni dozvoljeni period u skladu sa zakonom, odnosno na 30 godina uz mogućnost produženja na dodatnih 30 godina, nakon donošenja odluke Skupštine.
"Kao početak roka trajanja koncesije uzima se dan početka eksploatacije, definisan kao dan dobijanja upotrebne dozvole za hidroelektranu Komarnica", navodi se u koncesionom aktu.
Iznos koncesione naknade utvrđen je na jedan odsto od prihoda od prodaje električne energije proizvedene u HE Komarnica. Ovaj iznos koncesione naknade koncesionar (EPCG) će plaćati koncedentu Vladi u skladu sa ugovorom o koncesiji.
"Imajući u vidu veliko vrijeme povrata i umjerenu dobit, u skladu sa članom 61 Zakona o koncesijama kao i činjenicu da se koncesija dodjeljuje privrednom društvu u većinskom državnom vlasništvu, a da bi eventualno učešće privatnog kapitala uslijedilo tek nakon sprovedenog konkurentnog postupka, koncesiona naknada je utvrđena na vrijednost od jedan odsto", dodaje se u koncesionom aktu. HE Komarnica je planirana kao čeona hidroelektrana sa akumulacijom u slivu rijeke Pive, sa branom na kraju uspora postojeće akumulacije HE Piva.
Izgradnja HE Komarnica predviđena na profilu Lonci, u suženom dijelu kanjona rijeke Komarnice, 45 km uzvodno od postojeće brane Mratinje (HE Piva), sa lučno-betonskom branom visine 171 metar i kotom normalnog uspora 811 mnm. HE će imati instalisanu snagu od oko 172 megavati (MW) sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 gigavat sati (GWh) električne energije.
"Period izgradnje HE Komarnica se procjenjuje na sedam godina, a troškovi izgradnje na 260-290 miliona eura", navodi se u dokumentu.
Koncesiono područje se nalazi unutar prostora obuhvaćenog Detaljnim prostornim planom za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici, površine ukupnog zahvata 5.577 ha.
Površina akumulacije je 3,8 miliona kvadratnih metara, a za usvojenu kotu normalnog uspora 811 mnm zapremina akumulacije iznosi oko 227 miliona metara kubnih.
"Imajući u vidu činjenicu da je planskim dokumentom, ali i primjenom propisa u skladu sa kojima će se projekat realizovati, obezbijeđeno poštovanje principa efikasnog i ekonomičnog korišćenja prirodnih resursa, te da će gradnja HE Komarnica pomoći zadovoljavanje energetskih potreba i strateških ekonomskih interesa Crne Gore, kao i da će se projekat realizovati uz primjenu svih mjera zaštite životne sredine, apsolutno je nesporno da se davanjem predmetne koncesije obezbjeđuje javni interes", zaključuje se koncesionom aktu.
HE Komarnica smanjuje spoljnotrgovinski deficit
Poručeno je da je osnovni cilj realizacije projekta HE Komarnica povećanje proizvodnje električne energije u Crnoj Gori, a u okviru sveobuhvatnih aktivnosti na povećanju BDP i smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.
"Jedinična potrošnja energije po stanovniku tek je na polovini evropskog prosjeka potrošnje koja se procjenjuje potrebnom za željeni nivo standarda, pa je evidentno da će potrebe Crne Gore za energijom i u narednom periodu snažno rasti. Upravo to ukazuje na neophodnost gradnje novog akumulacionog izvora, poput HE Komarnica, kako bi se sistemski kapaciteti postojećih HE Piva i Perućica potpomogli u trajnom obezbjeđenju pouzdanog i kvalitetnom napajanju potrošača električnom energijom", navodi se u koncesionom aktu.
Dodaje se da je kao tradicionalna uvoznica električne energije Crna Gora decenijama bila izložena svim ekonomskim i bezbjednosnim rizicima takvog statusa.
"U posljednjih dvadeset godina, uvoz električne energije kreirao je ukupni spoljnotrgovinski deficit vrijedan oko 850 miliona eura. Crna Gora i dalje gotovo 45 odsto ukupnih energetskih potreba zadovoljava uvozom, dominantno nafte i naftnih derivat, dok oko 40 odsto električne energije proizvodi termoelektrana na ugalj", kaže se u dokumentu.
Izvor: Pobjeda
