Nosioci političke vlasti malo čine po tom pitanju i daju loše primjere, saopštio je za naš Radio advokat Veselin Radulović. I u Udruženju roditelji smatraju da treba raditi na preventivi, a ne represiji. Lepa Žunjić ukazuje na neophodnost sistema podrške za porodicu i djecu.
Na pitanje gdje treba tražiti uzroke sve prisutnijeg vršnjačkog nasilja i sajber nasilja na društvenim mrežama, pravnik i advokat Veselin Radulović kaže da ono jeste posljedica dugogodišnjih nagomilanih društvenih problema. U nosiocima vlasti, nosiocima političke moći treba se tražiti odgovornost. Šalju loše primjere, smatra Radulović.
"Za to su najodgovorniji ovi političari i nosioci političke moći. Dakle, oni ne rade ništa, ne samo da ne rade ništa, već veoma često i šalju veoma loše primjere u smislu ponašanja kada je u pitanju i vaspitanje i obrazovanje, i negdje ovo što se sada dešava, dakle porast ove maloljetničke delikvencije je posljedica svega onoga što se godinama, pa i decenijama, dešavalo crnogorskom društvu", ističe Radulović.
I u Udruženju roditelji saglasni da represivne mjere treba da budu posljednje sredstvo. U fokusu treba da bude preventiva. Kako kaže Lepa Žunjić iz Udruženja, fali sistem podrške porodici i djeci o kome se odavno govori, ali nikako da zaživi.
"Koji je kontinuiran, koji je lako dostupan, besplatan kada je to potrebno, gdje možemo raditi sa cjelokupnom porodicom i sa djecom i mijenjati određene obrasce ponašanja. U redu je kažnjavati, ali čini mi se da dosta pričamo o tome, a jako malo o tome kako im pružiti podršku", navodi Žunjić.
Pojedine inicijative da treba pooštriti kaznene mjere, spustiti starosnu granicu krivične odgovornosti po ugledu na neke evropske države na deset godina, kod nas je 14, kao i uvesti normu krivične odgovornosti roditelja, za Radulovića nijesu opravdane.
"Mi taj problem možemo riješiti i djelimično primjenom krivičnog zakonodavstva, ali uvijek treba imati na umu da je krivično zakonodavstvo ono posljednje sredstvo i da uvijek treba, kada je u pitanju maloljetnička delikvencija, posebno se baviti sa uzrocima koji su do nje doveli", kaže on.
Prema sadašnjem zakonodavstvu, u Opštem zakonu obrazovanju i vaspitanju, riječ nasilje se pominje u svega dva člana. Osim uputstva resornog ministarstva, postoji protokol o postupanju u slučajevima nasilja koji nijesu obavezujući propisi. Tu je i program za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma koji predviđa, između ostalog, i mogućnost formiranja posebnih timova za bezbjednost u školama.
