Pričajući o zagađenju vazduha u Nikšiću, direktor ekološkog pokreta "Ozon", Aleksandar Perović, podsjetio je na nepotpune podatke za prošlu godinu budući da je od 27. juna pa do 2. decembra bio kvar na automatskoj mjernoj stanici za monitoring kvaliteta vazuha i to onog dijela koji mjeri čestice PN10 koje su, kako je istakao, i te kako izražene kada je opština Nikšić u pitanju.
"Mi smo prethodne godine imali 72 dana prekoračenja od 205 dana validnih mjerenja. Oni nam ne daju nam realnu sliku ako znamo da nijesmo radili mjerenja tokom novembra mjeseca kada je itekako izraženo aerozagađenje", objasnio je on i dodao da da svakako Pljevlja i Nikšić nijesu jedine opštine koje imaju ovaj problem, ali da automatska mrežna stanica pratati kvalitet vazduha još u Podgorici, Baru i Tivtu.
"Veliki je hendikep što nemamo praćenje kvaliteta vazduha u svim opštinama, na sjeveru Crne Gore, u centralnim djelovima Crne Gore, Cetinju, Beranama, Bijelom Polju, Rožajima, Plavu, i sa pravom sumnjamo da postoji, ako ne ovako veliki problem, onda sigurno sličan. Kvalitet vazduha u Nikšiću je, već od prvog dana kada ja Agencija za zaštitu životne sredine počela da vrši monitoring, bio identifikovan kao problem pa ću ja samo navesti, recimo 2011. godine bilo je 147 dana prekoračenja, a 2012.- 107, pa 104, 2015.- 113, da bi 2016. imali to 72 dana", naveo je Perović .
Kada su i pitanju zagađivači i njihov monitoring, Perović navodi konkretno situaciju sa bivšom Železarom, sadašnjim „Tosčelikom“ koja je, ističe Perović, došla kao renomirani investitor, kao firma koja je u toj oblasti metalurgije i te kako prepoznata na evropskom nivou, ali je, tvrdi, izostalo to da će Željezara primijeniti najsavremenije tehnologije u oblasti životne sredine.
"Mi danas imamo situaciju da ta fabrika radi prvo bez ekološke saglasnosti koja je po zakonu procjene uticaja na životnu sredinu bila neophodna da se dobije, da bi se pustilo u rad novo postrojenje, to su one nove elektrolučne peći zajedno sa prečišćivačem za prečišćavanje otpadnih gasova. Znači, prvi stepen problema je to što ne postoji ekološka saglasnost, a samim tim i drugi, čini se nekako očekivan, a to ja to rešenje o dobijanju zahteva za integrisanu dozvolu jer je definitivno fabrika koja nije dobila najosnovniju ekološku saglasnost. Sigurno ne može jednim programom koji podrazumijeva desetogodišnja ulaganje u razne standarde za životnu sredinu pružiti neku osnovu povjerenja, da se izda ta dozvola, da se vjeruje toj fabrici da će ona u narednih 10 godina uložiti sve to što je trebalo da uloži u životnu sredinu", ističe Perović i dodaje da je u konkretnom slučaju definitivno izostala i efikasna reakcija Vlade, Uprave za inspekcijske poslove, lokalne uprave i Agencija za zaštitu životne sredine tadašnje, koja je isto tako trebalo da završi proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, da naloži da je Željezara dužna da ih ispoštuje da bi danas imali situaciju da možda neka inspekcija konačno zakuca na vrata te firme i da kaže da oni baš ne mogu da se ponašaju tako da krše svjesno sve zakone.
"Mnogi naši roditelji su radili, neko iz naših porodica je tu izgubio život, ali definitivno imamo situaciju da danas ta fabrika ničim ne zaslužuje podršku lokalne zajednice, uvažavajući te ljude koji to rade i njihove potrebe da prehrane porodicu. Ali gledajući sa strane javnog interesa, mi imamo situaciju da imamo jedan industrijski objekat koji radi bez svih dozvola i mi ćemo tražiti da se stavi ključ u bravu ukoliko 1.1. 2018. godine Željezara ne dobije integrisanu dozvolu", poručio je Perović.
On se potom osvrnuo i na deponovanje komunalnog otpada koji se vrši već desetak godina na lokaciji Mislov do, na planini Budoš, koja je, navodi, potpuno nelegalna lokacija i nema nijedan element onoga što bi trebalo da ispuni lokacija koja je zakonom definisana kao lokacija za privremeno odlagalište otpada.
"Pritom i sve da ima sve članove, vijek tih lokacija je godinu dana, sa mogućnošću produžetka na dvije godine uz obavezu plaćanja retroaktivno svake odložene tone po 10 eura po toni. Po nekim našim projekcijama, trenutno na Mislovom dolu odloženo je preko 500 hiljada tona. Pričam na osnovu toga što smo imali mogućnost da uvidom u evidencione listiće koje smo dobili od Komunalnog preduzeća, mi smo vidjeli da tu razne prehrambene industrije dovoze svoj otpad. Svjedoci smo da tamo završavaju životinjski otpad, veterinarski otpad. Imali smo prije par godina situaciju da su tamo dovozile otpad i druge opštine i da je Komunalno preduzeće - vlasnik te lokacije naplaćivalo nezakonito tu uslugu", navodi Perović.
Pošto vjeruju da opština Nikšić neće ostvariti onu inicijativu oko izgradnje spalionice te ćemo i dalje imati agoniju na Mislovom dolu, pozivaju sve nadležne institucije, na čelu sa Vrhovnim državnim tužilaštvom da se malo, kako kaže, pozabave problematikom Mislovog dola.
"Mi i ovu temu zaključujemo tako što pozivamo iispekciju da zatvori deponiju Mislov do, da lokalnoj upravi Nikšića naložio da komunalni otpad odlaže na najbližu lokaciju koja posluje u zakonskom okviru, a to je deponija podgorička Livade, da plaća za tu uslugu pošto nije sposobno da organizuje upravljanje komunalnim otpadom na nivou svoje zajednice, što je po meni prvi i osnovni indikator kako zapravo lokalna uprave funkcioniše kad ne može da riješi problem industrijskog otpada", zaključuje on.
Mitrović: Ne poštuju se preporuke SZO, priča o toplifikaciji šarena laža
Upozoravajući na izuzetno loš kvalitet vazduha u Pljevljima, gdje se na osnovu mjernih godišnjih dana dolazi do poražavajuće cifre koja je nekoliko puta veća od zakonski dozvoljenih 35 dana prekoračenja, iz pljevaljske "Breznice" podsjećaju na zvanične podatke Svjetske alijanse za zdravlja i zaštitu životne sredine koja je Pljevlja je u decembru 2014- godine proglasila najzagađenijim gradom Evrope.
"Svi ti podaci i trend porasta zagađenja vazduha u Pljevljima nikog ne brinu. Svjetska zdravstvena organizacija je u svom izvještaju dala smjernice i preporuke koje niko niti čita, niti koga interesuje. Tamo jasno stoji da svaki četvrti ili peti Pljevljak koji je prerano preminuo, preminuo je zbog zagađenja vazduha. Priča o toplani koju slušamo dvije godine unazad je dovedena u pitanje. Toplifikacija se obećava 35 godina, otkad postoji TE Pljevlja i to je jedna šarena laža pred izbore", zaključuje Mitrović.
Predlog za osnivanje posebnog ministarstva
Perović je na današnjoj konferenciji istakao i da nije tajna da oni već dvije godine podnose inicijativu Vladi da oformi posebno ministarstvo koje bi se zvalo Ministarstvo životne sredine i klimatskih promjena. Njegova zaduženja bila bi, prema riječima direktora „Ozona“, praćenje procesa otvaranja, a kasnije i procesa pregovaranja o Poglavlju 27 koje je, kako napominje, najskuplje poglavlje dijela evropskih integracija Crne Gore.
„Danas više nego ikad postoji potreba za osnivanje Ministarstva životne sredine i klimatskih promjena, zato što je jasno da Ministarstvo održivog razvoja i turizma svoj fokus stavlja na legalizaciju objekata i prostorno planiranje, a da su životna sredina, zaštita životne sredine i ekološke teme njima potpuno na margini“, zaključio je on.
