Pekari pregovaraju sa Vladom, uputili su predlog seta mjera kako da se kriza prevaziđe, ali Vlada za sada na sve to ćuti.
Ako se ovakvo stanje nastavi, ispaštaće svi. Zato pekari pozivaju da se nađe rješenje i to što hitnije.
Vesko Nikolić, zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda i izvršni direktor Uniprom pekare, za CdM kaže, da na osnovu trenutnih parametara, cijena ulaznih sirovina i energenata, definitivno mora doći do korekcije cijena hljeba, posebno onih limitiranih Uredbom Vlade iz avgusta, osim ako Vlada ne posegne za setom mjera podrške pekarskoj industriji i zadrži cijene do kraja vazenja Uredbe tj. do 31.decembra.
On upozorava na nekoliko važnih činjenica.
“Cijena pšenice u momentu donošenja Uredbe i cijene od 50 centi/vekni 500 grama bila je 160-170 eura/tona,sada je 250-260 eura/tona, što je povećanje oko 60 odsto. Brašno je tada bilo 300 eura/tona, sada je preko 400 eura/tona što je rast preko 35 odsto. Skok cijena energenata, lož ulja koje koristimo za pokretanje proizvodnje i dizela za transport je svakome poznat. Za pekarsku industriju ove činjenice su porazavajuće i predstavljaju rad sa svjesnim gubitkom, što nije normalno stanje za privrednike”, kaže Nikolić za CdM.
Kako ističe, iz ovih nespornih činjenica proizilazi da se cijena vekne mora korigovati, napominjući i da rast cijena brašna uvijek prati procentualni rast cijene pšenice, te da smatraju da će cijena brašna sigurno još rasti.
Dodaje da su pšenica i energenti berzanske robe i formiraju se na bazi ponude i tražnje na svjetskom trzistu.
Nikolić za CdM navodi da je grupacija pekarskih proizvođača imala intenzivne razgovore sa ministarsvima i Privrednom komorom Crne Gore oko ovih problema, iznijeli su činjenice oko tržišnih kretanja ulaznih komponenti za proizvodnju pekarskih proizvoda i energenata, jasno predočili nove proizvođačke kalkulacije i neodrživost postojeće cijene vekne hljeba i predočili set mjera koje Vladi stoje na raspolaganju u rješavanju ovog problema.
Nikolić za CdM navodi koji su to prijedlozi:
* Ukidanje Uredbe i slobodno formiranje cijena na bazi tržišnih zakona ponude i tražnje.
* Izmjena Uredbe u dijelu realnih proizvođačkih i maloprodajnih cijena.
* Da Vlada donese set drugih mjera u cilju pomoći proizvođačima pekarskih proizvoda kao što su ukidanje poreza na hljeb, smanjenje akciza na gorivo, subvencije na elektricnu energiju, subvencije po vekni hljeba ili po kilogramu brašna, smanjivanje poreza i doprinosa na lični dohodak za određeni period i sl.
“Trenutno nemamo povratnu informaciju od resornog Ministarsva u kom pravcu će djelovati, ali to očekujemo već ove sedmice, jer za nas pekare svaki dan je bitan”, naglašava Nikolić.
Napominje da su pekari uvijek bili stabilizatori i garant socijalnog mira u društvu i ponašali se kao društveno odgovorni proizvođači.
“Mi smo tu zbog naših cijenjenih potrošača, zato i apelujemo na Vladu da iznađe način da zaštiti proizvođače pekarskih proizvoda koji su zbog galopirajućeg rasta sirovina i energenata u velikom problemu, a takođe nađu mjeru da zaštite potrosače i njihov kućni budžet. Moraju shvatiti težinu 2020. gorine, kroz kakve teškoće je privreda prošla, a sada i ova enormna poskupljenja i kako će se to odraziti na opstanak grupacije”, ističe Nikolić.
Sagovornik CdM-a dodaje da je privreda žila kucavica države i da od nje zavisi napredak, rast i razvoj, pa čak i mir u društvu.
“Rješenja postoje u otvorenom i konstruktivnom dijalogu svih učesnika, u velikom setu mjera koje stoje Vladi na raspolaganju, a u nama uvijek imaju pouzdanog partnera za korektan dogovor. Vlada i resorna ministarstva moraju hitno otpočeti pregovore ukoliko žele sačuvati pekarsku industriju koja je već na koljenima”, zaključio je Nikolić u razgovoru za CdM.
Podsjetimo, Odlukom Vlade Crne Gore na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja na čijem je čelu Jakov Milatović, u julu ove godine ograničena je cijena osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu.
Kako je CdM u više navrata pisao, zbog rasta cijena brašna i goriva na svjetskom tržištu, teret troškova ograničenja pao je na marže pekara i trgovaca, što je za njih u posljednje vrijeme postalo neodrživo. Populističke odluke resornih ministarstava dovele su u problem ovu granu privrede, dok cijene brašna i goriva rastu.
Izvor: cdm.me
