Novinari redakcije Raskrinkavanja, kako je kazala Jovanović, gotovo svakodnevno na društvenim mrežama i pojedinim medijima, dominantno portalima, nailaze na dezinformacije i teorije zavjere koje se odnose na klimatske promjene.
Ona je navela da su među njima tvrdnje da su klimatske promjene potpuno izmišljene, da postoji oružje za upravljanje vremenom, kao i da su namjerno izazvane i kontrolisane.
Nezaobilazne su, kako je rekla Jovanović, i dezinformacije o ugljen-dioksidu i njegovom postotku u atmosferi, kao i vremenskim neprilikama.
„Prisutne su i besmislene tvrdnje, poput onih da neko želi da nam ograniči konzumaciju kafe, ili zabrani poljoprivrednu proizvodnju“, dodala je Jovanović, koja je, pored Teodore Koledin, autorka istraživanja Negiranje očiglednog: Relativizacija klimatskih promjena kroz dezinformacije.
Jovanović je ukazala da medijski tekstovi te vrste gotovo uvijek podrazumijevaju zlosutne naslove, najčešće u obliku upozorenja, sa jasnim ciljem – obmanjivanjem i zastrašivanjem javnosti.
„Često se svaki pokušaj suprotstavljanja klimatskim promjenama, poput ograničenja broja krava koje farma može odgajati, a koje značajno doprinose emisijama gasova, predstavlja kao zavjera protiv čovječanstva“, navela je Jovanović.
Na pitanje da li su klimatske dezinformacije prisutne u tradicionalnim crnogorskim medijima, ona je odgovorila da je njihovo izvještavanje o ovoj temi u najvećoj mjeri profesionalno i zasnovano na činjenicama, a ukoliko i dođe do greške, riječ je o sadržaju koji nije izvorno nastao u domaćim medijima, već je u pitanju prenošenje dezinformacija.
Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju sprovedeno u decembru prošle godine pokazalo je da građani Crne Gore u zabrinjavajuće visokom nivou vjeruju u teorije zavjere o klimatskim promjenama.
Ono je pokazalo da 46,7 odsto ispitanika smatra da se u javnosti često preuveličavaju opasnosti koje klimatske promjene predstavljaju za planetu.
Upitan koji su ključni razlozi sklonosti crnogorskih građana da vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije o klimatskim promjenama, Perović je kazao da su teorije zavjere mentaliteska karakteristika stanovništva, ne samo u Crnoj Gori, već i drugim zemljama Zapadnog Balkana.
To se, prema njegovim riječima, dovodi u kontekst višedecenijske socio–ekonomske i obrazovno–kulturološke krize kojoj smo izloženi.
„Nedostatak pravovremenih i pouzdanih informacija, neadekvatno uključenje problematike klimatskih promjena u obrazovni sistem, nedostatak javnog dijaloga uz učešće kredibilnih stručnjaka, prostor za politikanstvo i manipulacije javnosti, koje i mediji omogućavaju, neki su od razloga koje smo identifikovali kao izražene“, naveo je Perović.
Jovanović je, odgovarajući na isto pitanje, kazala da su građani danas zapljusnuti talasom informacija, kojih je više nego ikada.
„Postaje sve teže razumjeti šta je istina, pa klimatske dezinformacije, koje izazivaju sumnju u naučne teorije ili pokušavaju da diskredituju nauku o klimatskim promjenama, prijete da postanu ravnopravne sa informacijama“, upozorila je Jovanović.
Kako je rekla, problem dodatno usložnjava to što su dezinformacije postale sofisticiranije, uvjerljivije, a često i kreirane putem vještačke inteligencije.
Jovanović je ukazala da dezinformatori obmanjuju javnost tako što zloupotrebljavaju zvanične statističke podatke, izvještaje međunarodnih agencija, izvlače iz konteksta, ili modifikuju izjave klimatskih eksperata.
„Sve to govori u prilog tezi da smo danas izloženi dezinformacijama, na način što svako može kreirati različite obmanjujuće sadržaje, za koje prosječan konzument takvog sadržaja, ipak, mora odvojiti vrijeme da bi provjerio njihovu vjerodostojnost“, istakla je Jovanović.Perović je, odgovarajući na pitanje da li je crnogorska javnost dovoljno upoznata sa rizicima i posljedicama klimatskih promjena, istakao da građani Crne Gore zaslužuju mnogo više kredibilnih i pravovremenih informacija o posljedicama klimatskih promjena.
„Naročito primjera iz prakse, gdje se vidi da ni mi, kao mali sistem, nijesmo pošteđeni globalnih prijetni“, dodao je Perović.
Upitan na koji način se mogu suzbiti dezinformacije i teorije zavjere o klimatskim promjenama, on je kazao da su podizanje svijesti javnosti i bolje poznavanje problematike klimatskih promjena, jači upliv u obrazovni sistem, stalni agrumentovani javni dijalog i obezbjeđenje dovoljnog medijskog prostora, neki od načina kako se može unaprijediti postojeće alarmantno stanje.
Na pitanje ko u Crnoj Gori ima glavnu ulogu u borbi protiv klimatskih dezinformacija, Perović je odgovorio da su institucije sistema, kojima je povjereno upravljanje našim najvrednijim resursima, najodgovornije.
„Ali postoji prostor da se uključe i mediji, organizacije civilnog društva, univerziteti, nezavisni eksperti, kao i sami građani koji, samom prijavom lažnih vijesti i identifikovanjem izvora, mogu razotrikiti one koji stoje iza takvih nezakonitih radnji“, ukazao je Perović.
Jovanović je poručila da je, prije svega, ključni zadatak razumjeti stvarne uzroke i efekte klimatskih promjena, a da nakon toga treba preduzeti konkretne korake kako bi se smanjila emisija štetnih gasova i sačuvala planetu za buduće generacije.
Na tom putu su, prema njenim riječima, prepreka upravo dezinformacije i teorije zavjere, koje je nužno suzbiti na način da se građanima i građankama mora ukazivati na manipulativne i obmanjujuće narative koji su prisutni u javnom prostoru.
„Dodatno, moramo ih osnažiti da i sami kritički promišljaju o različitim sadržajima koji im se svakodnevno plasiraju, da nauče da prepoznaju da li je riječ o vjerodostojnoj informaciji“, ukazala je Jovanović.
Možda i bitnije od toga, kako je istakla, je da znaju koji su kredibilni izvori informisanja putem kojih mogu biti sigurni da će dobiti naučno dokazane, provjerene i tačne informacije, na osnovu kojih mogu formirati određene stavove i u krajnjem djelovanje.
„Ovo pitanje je posebno problematično ukoliko govorimo o mladima, za koje znamo da se dominanto informišu na društvenim mrežama, odnosno prostoru gdje je prisutan najveći broj dezinformacija“, dodala je Jovanović.
Na pitanje da li lažne vijesti, teorije zavjera i klimatske dezinformacije mogu uticati na to da građani ne mijenjaju sopstvene navike i ne posvećuju dovoljno pažnje očuvanju životne sredine, Perović je odgovorio potvrdno.
„Kao i u drugim oblastima podložnim manipualcijama, gdje uz to nemate kvalitetno informisanje javnosti, uzročno-posljedične relacije su veoma pogubne, naročito na one ciljne grupe koje ne prepoznaju pojedinačnu, odnosno sopstvenu dogovornost da se uključe u smanjenje rizika i u kontekstu zaštite javnog zdravlja i životne sredine“, naveo je Perović.
Na pitanje koliko dezinformacije o klimatskim promjenama mogu biti štetne i opasne po javnost i na koji način mogu uticati na kredibilitet i povjerenje u institucije koje se bave rješavanjem problema vezanih za klimatske promjene, on je odgovorio da dezinformacije svakako prave štetu, ali da same institucije sistema svojim postupcima izazivaju nepovjerenje građanstva.
To je, prema riječima Perovića, mnogo kompleksniji problem, jer podrazumijeva značajne napore da bi se unaprijedilo stanje.
„Rekao bih da su institucije sistema u prethodnom periodu svojim "ćutanjem“ i neadekvatnom komunikacijom sa javnosti dovele do toga da im se ne vjeruje“, naveo je Perović.Jovanović je, odgovarajući na isto pitanje, rekla da je ono srž cijelog problema.
„Sa sigurnošću možemo reći da je više nego očigledno da dezinformacije urušavaju povjerenje u institucije značajne za rješavanje problema klimatskih promjena“, kazala je Jovanović.
Riječ je, kako je rekla, o sadržajima koji za kratko vrijeme ostvare veliku vidljivost, i to kroz spregu pojedinih portala i naloga na društvenim mrežama.
„Pogodno tlo za širenje dezinformacija je i isto govorno područje koje Crna Gora dijeli sa zemljama regiona, što dodatno “bustuje” njihovu vidljivost i u krajnjem uticaj“, dodala je Jovanović.
Upitana smatra li da je u Crnoj Gori učinjeno dovoljno kada je u pitanju borba protiv dezinformacija, ona je ocijenila da su, nažalost, građani i građanke prepušteni sami sebi i da država nema praktične mehanizme da se izbori sa tim problemom.
„Evidentno je da dezinformacije jačaju polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama i suštinski urušavaju demokratiju, a zbog njih i teorija zavjere došli smo do toga da nam djeca obolijevaju od nekada iskorijenjenih bolesti“, upozorila je Jovanović.
Zato je, kako je poručila, neophodno da crnogorske institucije nađu rješenje.
„To rješenje, naravno, ne smije podrazumijevati represivne mjere, ali je potreban sistemski i efikasan odgovor, za koji se nadamo da građani Crne Gore neće čekati još dugo“, navela je Jovanović.
