Iz Odbora Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala PKCG kazali su agenciji Mina-business da je do korekcije cijena nekretnina na gore došlo, prije svega, zbog cijelog lanca nabavki i dalje izgradnje.
"Posljednji dostupni podaci Monstata pokazuju da je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila 1,22 hiljade EUR i veća je 29,7 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, dok je 21,1 odsto veća u odnosu na četvrti kvartal prošle godine", naveli su iz PKCG.
Oni su rekli da direktan uticaj na prosječnu cijenu kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine ima učešće prosječne cijene metra kvadratnog stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje, koje je u posmatranom kvartalu bilo značajno manje u odnosu na prethodno posmatrane periode.
Iz Odbora Udruženja su, odgovarajući na pitanje kako se pandemija koronavirusa odrazila na poslovanje preduzeća u građevinskom sektoru, kazali da je u prvom talasu zatvaranja granica zbog pandemije došlo do otežanog uvoza i snabdijevanja građevinskim materijalom i opremom.
"Usljed svih uvedenih restriktivnih epidemioloških mjera došlo je do zatvaranja mnogih fabrika za proizvodnju građevinskog materijala, što je uslovilo smanjenje obima proizvodnje pa samim tim i povećanja cijena", objasnili su iz PKCG.
Nakon otvaranja granica profunkcionisao je transport robe, ali su, kako se navodi, slični problemi pogodili druge sfere proizvodnje, a kasnije i distribucije i transporta robe, što je negativno uticalo na organizovanje špediterskih kompanija i logističkih lanaca.
"Samo kontejnerski transport robe iz Kine je poskupio više puta. Sve navedeno je izazvalo lančanu reakciju kada je u pitanju povećanje cijene svih proizvoda", rekli su iz PKCG.
Oni su, govoreći o razvojnoj šansi u tom sektoru, naveli da je više projekata koji zavređuju stratešku pažnju države.
“U dijelu putne infrastrukture, to je svakako nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljari, ali ne manje važno brze Jadransko-jonske ceste, koja je ujedno i zaobilaznica oko velikih primorskih gradova, a koja bi dala dodatni impuls daljem razvoju turizma, transporta, a samim tim i svih ostalih vezanih djelatnosti”, smatraju u PKCG.
Crna Gora bi se, kako su dodali, izgradnjom te ceste našla na tranzitu između zemalja centralne Evrope sa jedne i Albanije, Grčke i Turske sa druge strane.
“Za sjever Crne Gore od velikog značaja bio bi i projekat izgradnje cementare u Pljevljima, zbog velike uvozne zavisnosti, i činjenice da bi planirani kapitalni infrastrukturni objekti mogli biti generator brzog povrata investicija uloženih u buduću cementaru”, ocijenjeno je iz PKCG.
Takođe, na više lokacija, kako su zaključili, postoje preduslovi za proizvodnju građevinske opekarije, blokova i crijepa, jer se i taj, iako osnovni materijal, takođe uvozi skoro u obimu 100 odsto.
