Kako su kazali iz PKCG, za predsjednika Grupacije izabran je Radivoje Bakić, direktor Inpeka, a za zamjenika predsjednika Vesko Nikolić, direktor Uniprom pekare iz Nikšića.
Privrednici su, navode, ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji nastali prvenstveno kao posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koja čini oko 70% ukupne proizvodnje pekarskih proizvoda.
"Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 0,37 eura sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u mmeđuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 0,50 eura. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati", ističu u saopštenju.
U 2020. godini, kako su kazali iz PKCG, ovaj sektor je imao gubitak prihoda od preko 11 miliona eura, što je posledica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa potrebnih za proizvodnju, kao i uvođenja neradne nedjelje. Samo u periodu od maja 2020. do maja 2021.godine došlo je do povećanja cijene pšenice sa 17 na 22 dinara što je uslovilo povećanje cijene brašna. Ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, ambalaža, folija 60%, aditivi, smjese i ostale komponente vise od 40 odsto, lož ulje 35 odsto, a gorivo sa 1,03 na 1,21 eura, što je sve zajedno uticalo na povećanje troškova.
Neradna nedelja je, poručuju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima koje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte. U 2020. godini trgovine, pa time ni industrijske pekare nisu radile čak 65 dana, što je uticalo na ostvarene rezultata u sektoru pekarske industrije.
Ističu da je hljeb je proizvod koji se uglavnom konzumira u svježem stanju i potrošači se opredjeljuju za kupovinu svježega hljeba nedeljom u malim pekarama.
"Finansijska situacija u kojoj se nalaze industrijske pekare je teška. One nemaju mogućnost redovnog izmirivanja obaveza prema dobavljačima i radnicima i prinuđeni su da potrebene sirovine i repromaterijal nabavljaju putem kompenzacija, što proizvode čini mnogo skupljim nego kada se nabavljaju direktno od proizvođača", navode u saopštenju.
Na sjednici je takođe konstatovano da se cijene hljeba formiraju slobodno od avgusta 2001. godine, i od tada svaki proizvođač
samostalno definiše sopstvenu politiku cijena, koja treba da omogući pozitivno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi.
I pored toga, kako navode iz PKCG, proizvođači pekarskih proizvoda su uvijek u dilemi kada moraju povećati cijenu osnovne vrste hljeba. Međutim, značajan porast cijena svih inputa upućuje na neohodnost povećanja cijena ovog proizvoda, jer će u suprotnom doći do prestanka rada pojednih subjekata zbog neodržive cijene od 0,37 eura po vekni.
"Na sjednici je takođe bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe. Naime, pekare koje koriste to gorivo su izmjenama načina obračuna povraćaja akciza dovedene u nepovoljniji položaj od drugih pekara. Stoga je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o akcizama u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod", ističu iz PKCG.
Naglasili su da zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se i u ovom slučaju omogućio povrat akcize.
