Cicmil ističe da je i dalje prisutan trend da se određeni broj noćenja ostvaruje u sivoj zoni, kod neregistrovanih izdavalaca smještaja ili kod registrovanih izdavalaca koji ne evdentiraju noćenja i ne plaćaju boravišnu taksu.
"Park prirode Piva kao zaštićeno područje do 1. septembra broji 16.570 posjetilaca, a najveći broj je evidentiran na Šćepan Polju na raftingu Tarom, gdje je registrovano oko 14.000 posjetilaca. Velika je teritorija u pitanju, površine preko 32.000 hektara, tako da je teško iskontrolisati svaki dio teritorije i naplatiti ulaznicu, ali naša poslovna filozofija je da posjetioce upoznajemo sa vrijednostima parka i oni kada to uvide, vrlo rado svrate do naših prostorija da kupe ulaznice, što olakšava posao nadzornicima", kaže Cicmil.
On naglašava da su ove godine, po treći put, za svoje posjetioce upriličili bogat zabavni program "Pivska priča 2023" u okviru koje je organizovano šest prilično posjećenih koncerata, a manifestacija, prema riječima Cicmila, polako postaje jedna vrsta brenda Pive.
Ovogodišnji novitet bila je manifestacija "Dani Pivskog jezera" koja ima za cilj da prezentuje potencijale kojima raspolaže Pivsko jezero.
"Manifestacijom smo htjeli i da skrenemo pažnju nadležnih na neke probleme turističkih radnika kada je u pitanju korišćenje jezera u turističke svrhe. U prvom redu mislim na nizak nivo jezera koji je bio prisutan prethodnih godina, kao i na višegodišnje neporibljavanje jezera koje je ove godine, nakon deset godina, poribljeno u saradnji sa Opštinom Plužine, Eketroprivredom Crne Gore (EPCG) i Sportsko-ribolovnim društvom (SRD) "Bajo Pivljanin". Nakon poribljavanja i jednomjesečnog zabrana izlova broj prodatih dozvola je višestruko skočio", kaže Cicmil i naglašava da je i to uz "Pivsku priču" doprinijelo rastu broja posjetilaca.
Ako vremenske prilike dozvole, Cicmil očekuje i dobru postsezonu u septembru i u oktobru, a ovog mjeseca planira se otvaranje Kule Lazara Sočice. Objekat je rekonstruisan i u njemu će biti smještene dvije muzejske postavke, prirodnjačka koja će predstaviti biodiverzitet Pive, i istorijska koja će pričati istoriju Pive.
Cicmil je uvjeren da će i to umnogome obogatiti turističku ponudu opštine Plužine.
Naglašava da Pivu dominantno posjećuju inostrani turisti, iz Zapadne Evrope, Rusije, Ukrajine i Izraela, ali da se posljednjih godina bilježi porast i posjetilaca iz Crne Gore, posebno na "hajkingu" jer postoje markirane staze po domaćim i međunarodnim standardima.
Višegodišnji problem je, kaže Cicmil, nedostatak hotela za koji se nadaju da će ga kredibilni investitor renovirati kako bi počeo sa radom, a drugi problem je loš putni pravac od Plužina do Foče, posebno dio do Šćepan Polja, koji često odvraća turiste.
Zip-lajn preko Pivskog jezera
Jedno od turističkih bogatstava Pive jeste i najduži zip-lajn na Balkanu "Eko-Piva, Plužine" koji se sastoji iz dva dijela dužine 1.450 metara. Zip-lajn startuje u Plužinama i ide preko Pivskog jezera gdje se prelazi na drugi koji završava kod mosta na jezeru.
Vlasnik zip-lajna Željko Bakrač kaže da je ovogodišnja sezona dobra, da su sa radom počeli 1. maja i da će raditi do 1. oktobra.
"Posjećenost je bila oko 10 odsto manja u odnosu na prošlu godinu, a jedan od razloga je kišno ljeto, posebno u maju i junu. Ove godine najviše je bilo turista iz Izraela", kaže Bakrač.
