Potkornjak koji već dugo uništava stabla opstaje, jer su mjere zaštite krenule tek prije tri mjeseca. Izostaje, međutim, angažovanost drvoprerađivača, posebno iz Plava, koji na tender Uprave za šume za sječu oboljelog drveća nijesu učestvovali u očekivanom broju.
Ogoljene šume, prizor koji za sobom ostavlja potkornjak, upozorenje su nakon prvih uočenih promjena na stablima. Dok su se čekala rješenja, štetočina je već devastirala Nacionalni park Prokletije, ali i područja Andrijevice, Rožaja i Pljevalja. Kao rješenje stgao je poziv za sanitarnu sječu, no sa tenderom se možda i zakasnilo.
"Od vremena kad se doznaka izvrši do vremena dok počne sanitarna sječa, prođe dug period i onda se u tom periodu pojavi još 30 % zaraženih stabala. Onaj koji uzme da vrši sječu, ne smije posjeći, čeka ponovo doznaku, novi tender, novu odluku Vlade i tako godina dana prođe. I onda se vrtimo u začarani krug", saopštio je inspektor šumarstva, lovstva i bilja Hakija Jasavić.
Izlazak iz tog začaranog kruga bio je u rukama drvoprerađivača. Njima je upućen poziv za sječu oštećenih stabala, i to iz državnih šuma. No, tamo gdje su bili najglasniji, na aukciji su utihnuli.
"Kada smo juče završili aukcijsku prodaju, iznenađenje je da se samo jedno privredno društvo iz Plava javilo na to i faktički dosta odjeljenja je ostalo neprodato. To podrazumijeva da smo 13.500 kubika četinara prodali u skoro svim opštinama i sva odjeljenja su kupljena, osim u opštini Plav gdje imamo najveću zarazu podkornjakom i tu je ostalo skoro 10.000 kubika četinara neprodano", kazao je Miloš Rajković, v.d. direktora Uprave za sume i lovišta.
Jasavić ističe da nema više ni interesovanja za tu šumu.
"Nema ni prođe, moralo bi čak, ne da se proda, nego da se plati da se to ukloni iz šume ili da se da besplatno samo da se ukloni iz šume, da se zaustavi taj potkornjak", kazao je Jasavić.
Složeno stanje u šumama je zbog tenederske procedure, govori Jasavić, a obilazeći teren u Gusinju, Andrijevici i Plavu u kojem za sada nema očekivanog interesovanja za sanitarnu sječu. Predlaže hitne sanacione planove. I Uprava za šume, međutim, ima sugestije.
"Da angažuje raspoložive resurse, sve moguće, čak i vanredno stanje treba proglasiti ili proglasiti epidemiju zaraze", navodi Jasavić.
Rajković tvrdi da rješavaju korak po korak, i dodaje da sada i privreda mora da pomogne.
"Znate kako, ne možete samo da kažete skupo je i nećemo sada to da uzmemo. Ajmo da nađemo neki mehanizam, pa možda upravo malo da smanji cijene, ali da vidimo neke garancije da će se taj sav sanitar iz te opštine ukloniti", naveo je on.
U tom očekivanju je rješenje za spas drveća, a potkornjak u međuvremenu ne miruje, posebno na Prokletijama. Jedna od metoda kojoj se pribjeglo jeste postavljanje više od dvije stotine feromonskih klopki. Zamka za insekte, ali i ispit za sve koji se zalažu, za brže efekte u borbi sa najezdom štetočina u našim šumama.
