Sekretarka Odbora Lidija Rmuš je istakla da je tokom prva četiri mjeseca 2021. godine poslovanje privrednih subjekata u oblasti agrara bilo pod velikim uticajem pandemije, te da je ukupna prerađivačka industrija ostvarila pad od 13,1% u odnosu na I kvartal 2020. godine.
"Kako Agrobudžet još nije usvojen to dodatno otežava situaciju, jer poljoprivredni proizvođači za sada još uvijek ne znaju
koje će subvencije biti dostupne i kada će biti raspisani javni pozivi po mjerama podrške, naročito za mjere iz biljne proizvodnje", smatra Rmuš.
Ona je istakla da je istovremeno potrebno obezbijediti pomoć mljekarama koje otkupljuju mlijeko i već imaju problem gdje prodati,
odnosno skladištiti gotove proizvode. Primjera radi, samo jedan proizvođač kozijeg sira ima na zalihama preko 7,5 t, a jedna mljekara preko 60 t sitnog sira. Što se tiče kozijeg mlijeka generalno je došlo do smanjenja otkupa upravo zbog nemogućnosti plasmana sira, jer su dvije sirare koje otkupljuju mlijeko, smanjile odnosno potpuno ukinule otkup od proizvođača. Ova situacija zahtijeva hitnu intervenciju kroz Program intervencija na tržištu.
Rmuš je kazala da je ukupna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period januar-april 2021. godine iznosila 168,5 miliona eura i manja je za 6,5% u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za isti period iznosio je 154,6 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 8,1%, dok je izvoz iznosio 13,9 miliona eura i bio je veći za 16,5%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 9%.
"Crna Gora je turistička zemlja pošto ova grana doprinosi BDP-u 25 do 30 odsto. Svi sektori su vezani za turizam, pa i poljoprivreda. Smatram da je ovo godina oporavka, i to kroz turizam", ocijenio je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.
On naglašava da Evropska unija izdvaja 40 odsto budžeta za podršku poljoprivredi, te da je to pokazatelj da bi i u Crnoj Gori morali da daju veći značaj proizvodnji hrane.
Potpredsjednica Privredne komore Nina Drakić saglasila se da je neophodna diverzifikacija ekonomije, te informisala privrednike o tome da će ova asocijacija pomoći u izradi “Programa ekonomskog oporavka do 2026. godine”, koji priprema Vlada uz podršku EBRD.
Branko Pejović iz "Zrnožit", istakao je važnost udruživanja proizvođača u klastere i planske proizvodnje u agraru u skladu sa
zahtjevima tržišta.
"Nije problem proizvesti, već plasirati proizvode na tržište. Ako nemamo tržište, nema plasmana", rekao je Pejović.
Božidar Jokić iz "Agro Monta", smatra veoma pozitivnim uvođenje niže stope PDV-a za proizvođače jaja. Ukazao je takođe da je razvoj poljoprivrede nemoguć bez državne podrške, putem subvencija.
Predstavnik Mesoprometa Safet Franca ukazao je na problem oporezivanja bijelog sira po stopi od 21 odsto, što predstavlja značajna izdavanja za otkupljivače.
"Potrebno je inicirati prema Ministarstvu da se ovaj PDV smanji jer smo nekonkurentni, pošto prodavci na pijaci i nakupci uopšte ne plaćaju ovaj porez", rekao je Franca.
Ova kompanija otkupljuje sir od 250 kooperanata, ali mora da obračuna PDV, što nije slučaj kod prodaje sira na pijaci.
"Brojni su izazovi u sektoru, a pojedine među njima, kao što su otkup mlijeka, sira, te jagnjadi treba riješiti strateškim djelovanjem kako bismo izbjegli stvaranje tržišnih viškova", rekao je predstavnik Ministarstva Mirsad Spahić.
Predstavnica Direktorata za plaćanje Dalja Perišić kazala je da je kroz Program IPARD, do sad objavljeno šest javnih poziva.
Najnoviji se odnosi na mjeru 7 - Diverzifikacija gazdinstva i razvoj poslovanja, konkretno za podmjeru 7.1 – Ruralni turizam, objavljen je 23. juna i traje do 31. avgusta.
"Trenutno je aktivno 4,3 miliona eura, odnosno 1,7 miliona eura potencijalne podrške", rekla je, između ostalog,
Perišić.
Spasoje Vujošević ispred IRF-a, kazao je da su za 2021. godinu definisali kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovima, ženama, početnicama u biznisu, ženskog preduzetništva, ženama u biznisu - mikrokrediti, mladima u biznisu, početnicima u biznisu te preduzetništvu.
On je kazao da su će direktno kreditiranje iznositi od 0% - 4% sa rokom otplate do 12 godina (sa uključenim grace
periodom do 4 godine, a maksimalan iznos kredita iznosiće do 50.000€ za direktne kredite (za preduzetnike do 30.000€, preduzetnice do 50.000€).
Naglasio je da će ta isntitucija napraviti aranžmane koji će biti podsticajni i podrška za korisnike.
Na odboru je predloženo da se kroz program intervencija na tržištu obezbijediti otkup viškova poljoprivrednih proizvoda, naročito kozijih sireva i proizvoda ribarstva i akvakulture.
"Zbog povećanja cijena stočne hrane sagledati mogućnost uvođenja subvencije do stabilizacije tržišta, budući da je u posljednjim
mjesecima cijena stočne hrane porasla i do 40% u pojednim kategorijama. Nastaviti sa realizacijom projekata 'Kupujmo domaće' i
'Domaći ukusi' sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranje ambijenta za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda što će direktno doprinijeti smanjenju uvoza. Izmijeniti Zakon o porezu na dodatu vrijednost čime će se uvesti jedinstvena niža stopa PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani (riba prerađevine od mesa,voće i povrće). Inicirati pregovore sa Albanijom u cilju ukidanja obaveze koje je uvela albanska strana da proizvođači proizvoda animalnog porijekla moraju imati evropski izvozni broj prilikom izvoza proizvoda u Albaniju, jer to nije u skladu sa pravilima CEFTA Sporazuma. Ubrzati i pojednostaviti procedure prilikom odobravanja IPARD sredstava, a neophodno je raditi na udruživanju proizvođača što će im omogućiti zajedničke nastupe na tržištu i time ojačati njihovu konkurentnost", naglasili su na sastanku.
Izvor: rtcg.me
