Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Na taj dan se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti.
Prema predanju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: "Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade".
Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedjelje) kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine slavi u nedjelju, 2. maja.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o dogadjajima u dane Stradanja.
