Ovaj moderan objekat otvoren je 1. septembra, adaptacijom doma mjesne zajednice za potrebe vrtića. Svakodnevne aktivnosti 45 mališana obavlja u dvije učionice gdje su raspoređeni u dvije grupe. Prvu čine 20 predškolaca uzrasta od četiri i po do šest godina, dok je 25-oro djece u mlađoj mješovitoj grupi od dvije do četiri godine, a sve u društvu četiri vaspitačice, medicinsko-pedijatrijske sestre, pedagoga i servirke.
Koordinatorka vrtića Slavica Gvozdenović navela je da vaspitno-obrazovni rad sprovode po Programu za područje aktivnosti u predškolskom vaspitanju i obrazovanju od tri do šest godina koji se ogleda na Montesori pedagogiji. Prema njenim riječima trude se da djecu osamostale, ukažu na potrebe nezavisnosti i da kod njih podstaknu razvoj kritičkog mišljenje. Djeca sama preuzimaju odgovornost, a problemi se zajednički rješavaju.
„Djeca kod nas uče vlastitim tempom. Radna soba je dinamično okruženje ispunjeno materijalima osmišljenim da korespondiraju pojedinačnim interesovanjima djece na nivou njihovog razvoja. Sa materijalima djeca stimulišu sva svoja čula pa sa eksperimentom, istraživanjem i otkrićima ona isprobavaju svoje ideje i prikupljaju informacije. Oni biraju, aktivni su učesnici u okviru samog programa, staramo se jedni o drugima, radimo mnogo na toleranciji, saradnji i kooperativnom učenju“, kazala je ona.
Pored pomenutog mališani uče o preduzetništvu i održivom razvoju, ali i da čuvaju životnu sredinu pa u radu koriste dosta recikliranog materijala sa tim ciljem.
Jedan od ključnih principa Montesori rada je mogućnost izbora, odnosno postavljanje granica unutar kojih se djeci pruža potpuna sloboda. S obzirom na heterogene grupe, u ovoj ustanovi zastupljeni su svi oblici i metode rada, ali akcenat je dat na individualnom obliku rada koji je predviđen po strategiji predškolskog razvoja od 2016-2020.
„U toku jedne aktivnosti kod nas postoji taj frontalni ili uvodni dio rada, radimo po mjesečnom planiranju. U toku tog frontalnog rada kroz priču, pjesmu, bajku obrađujemo glavni cilj. Imamo opšte, globalne ciljeve koje u svakom centru interesovanja konkretizujemo i smanjujemo da bi iz tih malih djelova zaokružili cjelinu da bi razvili i obradili glavni mjesečni cilj“, objašnjava Gvozdenović.
I režim ishrane je napravljen po savremenom HASSAP sistemu, a jelovnik, u sklopu kompletne ustanove „Dragan Kovačević“ ,priprema stručni tim na čelu sa nutricionistom. U toku jednog mjeseca zastupljena su raznovrsna jela, djeca u vrtiću koriste doručak, ručak i užinu, a kako je kazala koordinatorka, higijena je, takođe, podignuta na najveći mogući nivo.
Kako je prilagođavanje djece boravku u vrtiću najveći problem, ovdje se trude da budu posebno obazrivi u tom djelu.
„U toku septembra mjeseca jedan od zadataka posmatrača je da vrši samo posmatranje djece, da pogleda njegove potrebe i njegova interesovanja. Na osnovu tog procesa adaptacije i tih tridesetak dana mi imamo neku sliku koja su to interesovanja djeteta i šta bi smo trebali kod tog djeteta unaprijediti i razviti. Jednom u tromjesečju radi se sociogram, odnosno sociometrijska matrica, gdje gledamo homogenost ili heterogenost grupe, znači da li imamo povučenu djecu, djecu koja su odbijena od vršnjaka, jednostavno koliko su oni skupa zajedno i složni unutar grupe, i na osnovu toga se zasniva naš dalji rad“, dodala je Gvozdenović.
Saradnja sa porodicom i lokalnom zajednicom, takođe je jedan od primarnih ciljeva jer je, kako objašnjava Gvozdenović, vaspitno obrazovni proces jedan trougao unutar kojeg vaspitač, dijete i roditelj moraju aktivno sarađivati da bi došli do zadovoljstva, vaspitanja i obrazovanja djeteta.
I, zaista, djeca jesu zadovoljna. Tako je petogodišnja Valerija kazala da voli da ide u vrtić jer ovdje ima mnogo drugarica.
„Ovdje mi se najviše sviđa da se igram sa drugaricama i imam ih dosta. Volim da učim o dugi, ali ne volim da ustajem rano kad krećem u vrtić jer mi se mnogo spava“, iskrena je ona.
I Srđanu koji ima četiri godine najviše se dopada igra.
„Najviše volim da se igram sa mojim drugom Lukom, ali mi se sviđa i kada učimo slova i brojeve“, kazao nam je Srđan.
